DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 35 <-- 35 --> PDF |
vezi sa kapitalističkim gospodarskim poretkom sadašnjice, već je postao posve tehničkom pojavom, spada na područje nauke o poznavanju robe i produkcijonih sredstava. Rudarski inženjeri ispituju podzemna nalazišta nafte ili ugljena, procjenjuju njihove količine i studiraju mogućnosti i uvjete njihove eksploatacije. Na sličan način ispituju šumari uvjete šum ske produkcije, staraju se da postignu što veću produktivnost svojih pro dukcijonih sredstava. U okviru današnjeg gospodarskog sistema bivaju rezultati njihova rada u pravilu iskorišćavani od strane kapitalista, ali i da netko drugi gospodari nacijonalnom privredom, zadaće tehničara ne bi se promijenile. Zadaća je tehničkog stručnjaka, da ustanovi i uspo stavi povoljne uvjete produkcije, a pitanje, u čiju će korist ići uspjesi te produkcije, ne spada više u njegov djelokrug. To je pitanje političko odnosno socijalno. Time što su mlađi pristaše Brt proglasili šumski kamatnjak veliči nom posve nezavisnom od oficijelnog kamatnjaka, u stvari su razriješili veze, koje su Brt vezale sa kapitalističkom ideologijom. Ovom negacijom odalečili su se od kapitalističke platforme, na kojoj je ranije stajala i bila osnovana ova teorija. Ovaj protukapitalistički smjer razvoja teorije najveće zemljišne čiste rente nije hotimičan ili tendencijozan, nije u sa vezu sa socijalnim i političkim previranjem naših dana, već je poslje dica posve drugih uzroka. Teorija najveće zemljišne čiste rente je teoretska tvorevina, osnovana u svrhu da se načela kapitalističkog gospodarstva primijene na specijalno područje šumskog gospodarstva. To je bio cilj, koji je lebdio pred očima Pressler a, a koji su prihvatili i Gustav Heyer kao i E n d r e s. Međutim kada su istraživanja šumske produkcije, koja su provađana po mlađim pristašama Brt, sve više uznapredovala, kapitalistička ideologija postala je zaprekom, koja je kočila pravilan i uspješan razvoj naučnih nastojanja. Jedna od glavnih takovih zapreka bila je teza o zavisnosti šumskog kamatnjaka od oficijelnog. Ova teza ugrožavala je nutarnju logiku i čvrstoću ovog sistema, pa su mladi pristaše ove teorije učinili odlučan korak i prekinuli najjaču vezu između kapitalističke ideologije i Brt. Vidimo u nauci sličnu pojavu kao i u općem gospodarstvu. Kapitalizam je dao najviše poticaja ekonomskom razvoju, koji se je odigrao u prošlom i početkom ovog stoljeća. Međutim u našim danima opažamo, da je kapitalizam postao zapreka još jačem i još povoljnijem razvoju opće nacijonalne privrede, a u tome i jest srž krize kapitalizma i uopće svjetske ekonomske krize. Kapitalizam, kao opći ekonomski sistem, je metoda ostvarivanja ličnih interesa bez obzira na interese ostalih članova ljudske zajednice. Ljudska zajednica, ljudsko društvo, to su pojave, koje kapitalistu uopće ne interesiraju, u koliko nisu sredstvo za njegovo lično obogaćivanje. Međutim kada svijet postepeno dođe do uvjerenja, da se interesi pojedinaca mogu ostvariti na temelju harmoničke saradnje svih društvenih slojeva, onda je kapitalizam zbog svoga antidruštvenog stanovišta postao zapreka ostvarivanju — ne neke ideje, već ekonomskih interesa članova ljudskog društva. Do ovog uvjerenja svijet dolazi spon .tano, svaki pojedinac stvara u sebi takovo naziranje, a saradnjom istomišljenika nastalo je socijalno previranje naših dana. Borgmann je zauzeo protivno stanovište od E n d r e s a i u pitanju metode deduciranja formula vječne godišnje ü vječne periodičke 149 . |