DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 4 <-- 4 --> PDF |
ovaj primitivni oblik kapitalističkog iskorišćavanja nikako nije odgovarao prirodi šumske produkcije, zakupnici devastirali su velike površine il time onemogućili daljnju produkciju drva, a time su presahla i vrela kapitalističkih prihoda za srednjevjekovne šumske kapitaliste. U interesu očuvanja svoga imetka i svojih prihoda šumski veleposjednici morali su u sve većoj mjeri suživati prava zakupnika, određivali su mu sve manji i ograničeniji opseg posjedovnih prava. Danas šumoposjednik u većini slučajeva sâm uzgaja šumu, sâm se dakle brine oko produkcije drvnih masa, a šumu iznajmi tek onda, kada je zrela za sječu. Ovaj postupak diktiran je okolnošću, da za uzgoj šume treba vrlo malene količine ljudskog rada, da je šumarstvo u pogledu upotrebe ljudske radne snage vrlo ekstenzivno, dok god se radi o uzgoju i njegi šume. Međutim eksploatacija — žetva šume — traži velike količine radne snage. Zato šumoposjednik pridržava sebi onaj dio šumskog gospodarstva, koji može uz manju upotrebu radne snage provađati, a kad je šuma zrela za sječu, iznajmljuje objekt, na kojem je do sada sam gospodario, zakupniku, koji ubere plod, a vlasniku plati odštetu. Ova odšteta ne naziva se danas zakupninom, već kupovninom za šumu, za drvnu masu, ali je ipak i ovaj izvedeni oblik iskorišćavanja šuma po svojoj prirodi kapitalistički. Međutim nisu samo ovi posjedovni odnošaji razlog, da je šumsko gospodarstvo dobilo izrazito kapitalističko obilježje. Razlozi toj pojavi leže dublje, gotovo u samoj materiji, koja je objekt šumskog gospodarstva. Šumsko gospodarstvo razlikuje se od ostalih privrednih grana nekim posebnim problemima, kojih drugdje ne susrećemo. U knjigama o »Uređivanju šuma« prikazani su problemi šumskog gospodarstva ovako: Najvažnija je osebujnost šumskog gospodarenja duljina ophodnje. Jedna daljnja osebujnost šumske produkcije leži u tome, što je vrlo teško opredijeliti fizičku zrelost šume. Nadalje leži osebujnost šumske produkcije i u tome, da pojedino stablo ili sastojinu, koja je već ma za koju svrhu uporabiva, možemo u svako doba uzeti odmah, ali je s obzirom na njenu veću masu i vrijednost u budućnosti možemo i ostaviti, da raste dalje. Iz toga proizlazi, da veći dio drvne glavnice smatramo gotovim , odmah uporabivi m produktom, a također i produktivnim sredstvom za polučenje veće cijene. E n d r e s u svojoj »Forstpolitik« (str. 89) osim toga još ističe kao posebnost šumskog gospodarstva, da se kod šumskog posjeda nisu stvorile dnevne ili tržne cijene (gemeine Werte). Šumski posjed nalazi se, kako sam već istakao, većinom u tako zvanim čvrstim rukama, rijetko dolazi do prodaje šuma pa zato i ne dolazi do tvorbe poprečnih ili tržnih cijena. Ove posebnosti šumskog gospodarstva imaju znatan utjecaj na način gospodarenja sa šumama kao i na način, kako dolazimo do stvaranja određenih gospodarskih odluka. Dugotrajnost šumske produkcije u savezu sa pomanjkanjem jasnih znakova zrelosti šumskih produkata razlogom je, da gospodar mora tražiti putokaze, prema kojima će da stvori odluke o tome gdje, kada i koliko će drva sjeći u šumi. Okolnost, da su šumski proizvodi, a osobito drvo, u isto vrijeme i gotovi proizvodi i produktivna sredstva, razlogom je, da svaki gospodar 118 |