DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 40 <-- 40 --> PDF |
nost Brt spram tolikih napadaja može da nam služi kao dokaz, da su u ovoj ekonomskoj teoriji sadržani neki opći ekonomski i naučni principi, koji se ne daju oboriti i kojima Brt ima da zahvali svoju upravo neobičnu životnu sposobnost. Ako hoćemo da nađemo razloge tolikoj životnoj snazi Brt, moramo si predočiti razvoj šumarske nauke u toku zadnjeg stoljeća. Goeth e je u jednoj svojoj pjesmi napisao i poznatu parabolu: »Vor lauter Bäumen sieht man nicht den Wald«. Čovjek, kada zađe u šumu, zapanjen je i zbunjen od nepreglednog mnoštva konkretnih pojava i oblika, ali u isto doba opaža, a možda i samo naslućuje, da su sve te mnogobrojne pojave samo izrazi jednog ili! malobrojnih osnovnih principa, koji svojim međusobnim utjecajima stvaraju nebrojene konkretne pojave i oblike. Čovjek hoće da nađe te zadnje principe, naslućuje ih, pa se opet izgubi u konkretnom. Šuma je uzor mitoloških priča o labirintima. Puteva je mnogo, ali samo jedan vodi k cilju. Kada je šuma postala gospodarski objekt, ona je na isti način bunila šumara ekonoma kao ranije pasijoniranog lovca, romantičkog pjesnika i zaljubljenu mladež. Šuma nam treba, ona nam daje najobičnija dobra, koja su nam zato i! najpotrebnija. Ali kada se postavi pitanje, da li nam konkretna šuma daje sve ono, što može da nam dade i što treba učiniti da polučimo maksimum koristi od šume, onda je na to pitanje veoma teško odgovoriti. Vlasnici šuma i njihovi upravnici određivali su gospodarske mjere u šumi, određivali su ih na temelju nesređenog empiričkog iskustva, a i na temelju svojih nekontroliranih osjećaja i simpatija. Ako je mlađi šumarski službenik bio protivnog mnijenja, ako je smatrao da naređene mjere škode šumi i njezinom vlasniku, to je njegovo mnijenje bilo odbijeno — ne na temelju nekih objektivnih argumenata i razloga, već na temelju hijerarhijske vlasti šefa. Pri takovom stanju stvari, karakterističnom za nekadanji primitivni stepen organizacije šumarske službe i primitivni stepen šumarskog znanja, odlučivali su samo nekontrolirani subjektivni momenti, nisu postojale nikakove pozitivne osnovice, na kojima bi se moglo raditi i to trajno raditi, kako je i šuma dugotrajna. Svaka promjena vodećih ličnosti na upravi izazivala je promjenu gospodarstva kao i njegovih ciljeva, a jasno je da šuma ovakovo maltretiranje trajno ne može da podnese, već reagira na takav postupak neizbježnošću prirodnih zakona. Držim, da je najveća i najvažnija zasluga Brt i njezinih autora u tome, da su tom haosu načinili kraj, barem kod naprednih nacija i kod naprednih gospodarstava. Umjesto principa subjektivne volje šefova postavilo se načelo objektivnosti. Treba naći objektivna mjerila, prema kojima će se moći prosuđivati uspjeh gospodarenja, treba postaviti objektivne i konkretne ciljeve šumskog gospodarstva, da se u šumi ne izgubimo i ne zabludimo. Radi svoje teoretske konstrukcije morala je Brt tražiti takova objektivna mjerila, jer inače ne bi mogla u praksi provađati svoja načela. Brt je potakla analitičko istraživanje raznih pojava u šumi, a bez takove analize ne možemo si ni zamisliti sintezu, koja je zadnji cilj. Svaki čovjek zna, da šuma raste, da pojedina stabla prirašćuju, ali kako prirašćuju i koji momenti utječu na taj prirast, to su nam pokazali šumari, koji su radili na tome da ostvare ideale Brt. Oni su sastavili skrižaljke prirasta i prihoda, zorno su nam prikazali, kako se povećava 154 |