DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 41 <-- 41 --> PDF |
drvna masa u šumi uporedo sa starošću, oni su stvorili pojmove prirasta mase i mjerili taj prirast. Možda će nam netko prigovoriti, da su takovi ciljevi postavljeni već prije pojave Brt, što je djelomično i istina, ali na drugoj strani ne može biti sumnje o tome, da su poslovi oko sastava skrižaljaka prirasta i prihoda tek onda sistematski organizovani i s uspjehom privedeni kraju, kada je Brt postala vodeća ideja šumskog gospodarstva. Brt je takove podatke trebala, zato su njezini pristaše forsirali rad oko sastava tih skrižaljaka. Dok su starije generacije šumara svu svoju pažnju posvećivale produkciji što većih drvnih masa, kako su već znale i mogle, to je Brt upozorila na važnost kvalitete. Za čovjeka nisu važne samo materijalne količine dobara, već je u istoj mjeri važan i njihov kvalitet, to jest njihova upotrebivost. Kvalitet dobara dolazi do izražaja u njihovim cijenama, u njihovoj vrijednosti. Šumar, koji računa samo sa drvnim masama, a zanemaruje njihov kvalitet, ispušta iz svojih računa jedan od najvažnijih ekonomskih elemenata, pa zato njegovi računi s ekonomskog stanovišta nisu ispravni niti se mogu praktički upOr trijebiti. Brt pripada zasluga, da je u šumskostatičke račune umjesto masa drva uvela vrijednosti drva. Otuda po svoj prilici i potiče naziv »nauka o računanju vrijednosti šuma«, pod kojim se nazivom obično razumijeva i šumska statika. Može se prigovarati, da Brt usprkos svojih objektivnih metoda rada nije polučila onih rezultata, koji su se očekivali. Možemo ići još i dalje i kazati, da su baš ove objektivne, ali nesavršene metode bile razlog mnogim velikim greškama u šumskom gospodarstvu. Međutim nitko pametan radi toga neće ozbiljno pomišljati na to, da ove metode zabacimo i da se opet povratimo subjektivnom načinu prosuđivanja šumskih prilika. Najveća prednost objektivnih metoda rada je u tome, da — makar koji puta dovedu i u zabludu — ipak omogućuju kontrolu i kritiku. Kad smo pretpostavili, da će neki faktor šumskog gospodarstva, neka šumsko-gospodarska mjera, izazvati neki određeni povoljni učinak, pa kad taj učinak izostane, onda se mi povratimo k našem izlaznom računu i tražimo grešku, dok je ne nađemo. Na taj način stvaramo uvjete doduše polaganom i postepenom napretku, ali taj napredak je sigurno fundiran i osiguran. Samo objektivne metode rada, kako ih je uvela Brt, omogućuju nam, da ne moramo uvijek iznova upadati u iste greške. Nadalje je neosporna zasluga Brt u tome, da je sva svoja istraživanja bazirala na istraživanje sastojine, koja jedina predstavlja šumu kao kolektivni bioorganizam. Šumarska istraživanja, koja polaze sa gospodarstvene jedinice (Betriebsklasse), koja dakle istražuju umjetne mehaničke tvorevine, ne mogu da otkriju prirodne zakone šume. Konačno je jedna od najvećih i najvažnijih zasluga Brt u tome, da je ispravno odredila dužnosti šumskog gospodarstva i šumara u okviru opće nacijonalne privrede. Sa šumama se ima gospodariti tako, da one u što kraćem vremenu stvore što veće vrijednosti. Sve šumsko-gospodarske mjere moraju imati svrhu, da se produktivne sposobnosti šumskog tla u najviše mogućoj mjeri iskoriste. Zadaća šumskog gospodarstva nije, da sakuplj a što veće vrijednosti, već da što veće vrijednosti producira . Suviše dugačkim ophodnjama u manjoj se mjeri iskorišćuju produktivne sposobnosti šumskog tla. Presslerov a krilatica »faule Gesellen« ima najdublje ekonomsko-političko značenje. 155 |