DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 41     <-- 41 -->        PDF

drvna masa u šumi uporedo sa starošću, oni su stvorili pojmove prirasta
mase i mjerili taj prirast. Možda će nam netko prigovoriti, da su takovi
ciljevi postavljeni već prije pojave Brt, što je djelomično i istina, ali na
drugoj strani ne može biti sumnje o tome, da su poslovi oko sastava
skrižaljaka prirasta i prihoda tek onda sistematski organizovani i s uspjehom
privedeni kraju, kada je Brt postala vodeća ideja šumskog gospodarstva.
Brt je takove podatke trebala, zato su njezini pristaše forsirali
rad oko sastava tih skrižaljaka. Dok su starije generacije šumara svu
svoju pažnju posvećivale produkciji što većih drvnih masa, kako su već
znale i mogle, to je Brt upozorila na važnost kvalitete. Za čovjeka nisu
važne samo materijalne količine dobara, već je u istoj mjeri važan i
njihov kvalitet, to jest njihova upotrebivost. Kvalitet dobara dolazi do
izražaja u njihovim cijenama, u njihovoj vrijednosti. Šumar, koji računa
samo sa drvnim masama, a zanemaruje njihov kvalitet, ispušta iz svojih
računa jedan od najvažnijih ekonomskih elemenata, pa zato njegovi računi
s ekonomskog stanovišta nisu ispravni niti se mogu praktički upOr
trijebiti. Brt pripada zasluga, da je u šumskostatičke račune umjesto
masa drva uvela vrijednosti drva. Otuda po svoj prilici i potiče naziv
»nauka o računanju vrijednosti šuma«, pod kojim se nazivom obično razumijeva
i šumska statika.


Može se prigovarati, da Brt usprkos svojih objektivnih metoda
rada nije polučila onih rezultata, koji su se očekivali. Možemo ići još i
dalje i kazati, da su baš ove objektivne, ali nesavršene metode bile
razlog mnogim velikim greškama u šumskom gospodarstvu. Međutim
nitko pametan radi toga neće ozbiljno pomišljati na to, da ove metode
zabacimo i da se opet povratimo subjektivnom načinu prosuđivanja šumskih
prilika. Najveća prednost objektivnih metoda rada je u tome, da —
makar koji puta dovedu i u zabludu — ipak omogućuju kontrolu i kritiku.
Kad smo pretpostavili, da će neki faktor šumskog gospodarstva, neka
šumsko-gospodarska mjera, izazvati neki određeni povoljni učinak, pa
kad taj učinak izostane, onda se mi povratimo k našem izlaznom računu
i tražimo grešku, dok je ne nađemo. Na taj način stvaramo uvjete doduše
polaganom i postepenom napretku, ali taj napredak je sigurno fundiran
i osiguran. Samo objektivne metode rada, kako ih je uvela Brt,
omogućuju nam, da ne moramo uvijek iznova upadati u iste greške.


Nadalje je neosporna zasluga Brt u tome, da je sva svoja istraživanja
bazirala na istraživanje sastojine, koja jedina predstavlja šumu kao
kolektivni bioorganizam. Šumarska istraživanja, koja polaze sa gospodarstvene
jedinice (Betriebsklasse), koja dakle istražuju umjetne mehaničke
tvorevine, ne mogu da otkriju prirodne zakone šume.


Konačno je jedna od najvećih i najvažnijih zasluga Brt u tome, da
je ispravno odredila dužnosti šumskog gospodarstva i šumara u okviru
opće nacijonalne privrede. Sa šumama se ima gospodariti tako, da one
u što kraćem vremenu stvore što veće vrijednosti. Sve šumsko-gospodarske
mjere moraju imati svrhu, da se produktivne sposobnosti šumskog
tla u najviše mogućoj mjeri iskoriste. Zadaća šumskog gospodarstva
nije, da sakuplj a što veće vrijednosti, već da što veće vrijednosti
producira . Suviše dugačkim ophodnjama u manjoj se mjeri iskorišćuju
produktivne sposobnosti šumskog tla. Presslerov a krilatica
»faule Gesellen« ima najdublje ekonomsko-političko značenje.


155