DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 43 <-- 43 --> PDF |
ventilira pitanje, zašto Faustmannova formula ne daje praktički ispravne rezultate. Pojavljuje se bezbroj malih reformatora, koji hoće da čisto algebarskom promjenom formule postignu ispravno funkcijoniranje formule. Svi ti reformatori kritiziraju E n d r e s a i proglašuju, da su pronašli bolju formulu, ali nitko neće da pita, da li su ispravne ekonomske pretpostavke, na kojima je izgrađena ova formula. Glaser , koji je bio jedan od najistaknutijih protivnika E n d r e s a i koji ga je pobijao u ime mlade generacije, kaže: »Faustmannova formula teoretski je ispravna, ali praktički daje krive rezultate«. Razlog tim neispravnim rezultatima vidio je G 1 a s e r u primjeni neispravnog kamatnjaka. Poznata nam je već Endresova tvrdnja, da zemljišna čista renta određuje veličinu vrijednosti zemljišta. Vidjeli smo također, kako E n dre s kaže, da treba primijeniti šumski kamatnjak, kako bismo pomoću kapitalizovanja zemljišne čiste rente dobili prometnu vrijednost (Tauschwert) zemljišta. Ove tvrdnje pojavljuju se u Endresovo m sistemu bez ikakvog uvoda i obrazloženja. Nije ni pokušao da ih izvede ili dokaže. Prema njemu to je aksiom Brt. Tome nasuprot mi zabacujemo aksiome na području ekonomske nauke i tražimo jasnu kauzalnu vezu između razloga i učinka. Gdje takovu vezu ne možemo da uspostavimo, tu treba da ovu nemoć otvoreno priznamo i da svu pažnju posvetimo daljnjem proučavanju još nepoznatih kauzalnih veza. Stanje stvari! je ovo: Mi imamo golo šumsko zemljište, koje ima neku vrijednost. Brt tvrdi, da je ta vrijednost posljedica okolnosti, što će ovo zemljište u roku od 60, 100 ili čak 200 godina stvoriti sastojinu, koja će imati veliku vrijednost. Ova buduća vrijednost sastojine i sadanja vrijednost zemljišta stoje navodno u određenom matematskom omjeru. Mi šumari znamo, kakav je to omjer; on je izražen Faustmannovom formulom, ali Brt tvrdi, da prometna vrijednost zemljišta ima isti izvor i razlog. Tu prometnu vrijednost ne procjenjuju šumari stručnjaci, ona je izraz naziranja (o vrijednosti) nešumara, lajika, u većini slučajeva seljaka. Prometna vrijednost i izračunana prihodna vrijednost identične su, barem u prosjeku, inače izračunana prihodna vrijednost zemljišta ne bi imala nikakove praktične važnosti. Pita se sada, kako su ti neuki ljudi, ti seljaci uspostavili kauzalnu vezu između sadanje vrijednosti zemljišta i buduće vrijednosti sastojine. Na temelju kojeg psihološkog procesa oni su došli do toga, da radi dalekih budućih prihoda pridavaju danas šumskom zemljištu sasma. određenu vrijednost? Kad bi nam teoretičari Brt barem u najglavnijim linijama prikazali ovaj psihološki proces lajika nešumara, onda bismo vjerovali i morali vjerovati, da su ti budući prihodi zaista razlog sadanjoj vrijednosti. Međutim odgovor na to pitanje ostala nam je Brt dužna; nije ni pokušala dö razjasni ovaj misterij;.ovo važno i otvoreno pitanje maskirala je pod utjecajem kapitalističke ideologije sa jednim nazovi-aksionom. Nigdje u ekonomskom svijetu ne nalazimo analogan slučaj, da bi vrijednosti, koje bi imale da se pojave u dalekoj budućnosti, imale utjecaja na izvor tih vrijednosti u sadašnjici. Kaže se, da je šumsko tlo neke vrsti mjenica, na koju danas posuđujemo novac, a koja će dospjeti za 100 ili više godina. Mjenica će nam donijeti kamate, ona je kapital, koji se rentira. Međutim ova je analogija sasma pogrešna, jer ispušta iz vida važnu ekonomsku okolnost, naime rok dospijevanja. Mjenički zajam je 157 |