DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 46 <-- 46 --> PDF |
rnačkoj. Nije bilo potrebno da to načelo izreče neki istaknuti šumarski stručnjak ili nacijonalni ekonom, već je do takovog zaključka došao svaki pojedinac, koji se je bavio šumskim gospodarstvom. Ovo gospodarsko načelo viših ophodnja nisu mogli provoditi siromašni maloposjednici, već samo privatni i državni šumski veleposjed. Šumari, upravitelji tih veleposjeda prihvatili su i provodili ovo načelo šumskog gospodarenja. Iz djela pristaša Brt razabiremo, da su u Njemačkoj bile običajne ophodnje od 150 godina za bukvu, smreku i jelu, a za hrast još mnogo dulje. Mladome Pressler u upalo je u oči, da se kod takovih ophodnja u vrlo slaboj mjeri iskorišćuje proizvodna snaga šumskog tla. Stara stabla, koja su se nalazila u šumama, slabo su prirašćivala i u pogledu mase i u pogledu kvalitete. Otuda izvire Presslerov a krilatica »Faule Gesellen«. Postojeći način gospodarenja podvrgli su pristaše Brt analitičkom promatranju i kritici, iz faktičnog gospodarenja deducirali su načela, kojima se to gospodarstvo pokorava, makar da tih načela nisu bili svjesni oni, koji su ih provodili Na temelju ovakovih teoretskih razmatrani. nastao je pojam teorije najveće čiste šumske rente, kao gospodarskog smjera protivnog teoriji najveće čiste zemljišne rente. Prema tome je prva teorija nastala naknadnom dedukcijom načela iz postojećeg stanja, dok je gospodarenje prema načelima najveće zemljišne čiste rente posljedica teoretskih postulata, koji su stariji nego praktično provađanje njihovo. Pressle r i drugovi istupili su protiv teorije najveće šumske čiste rente (kraće — Wrt) sa glavnim argumentom, da takovo gospodarenje vrlo slabo ukamaćuje uložene kapitale. Rat, koji je P r e s s 1 e r vodio protiv ovog sistema, voden je u ime kapitalističkih načela. Kod ovakovog historijskog razvoja mogli bismo pomisliti, da Wrt pretstavlja neki antikapitalistički smjer u šumskom gospodarstvu. U današnje doba, kad smo svi neraspoloženi spram kapitalizma, ova okolnost bila bi u stanju da ovom sistemu pribavi stanovitu popularnost, slično kao što su i stare cehovske organizacije postale predmet napadnog ljubakanja za mnoge protivnike kapitalističkog poretka. Međutim paradoks ove situacije baš je u tome, što Wrt mnogo konsekventnije i ispravnije primjenjuje kapitalistička načela nego Brt. Osnovno načelo kapitalističkog gospodarstva izraženo je u zahtjevu, da od zadane količine dobara, kojima smo dali gospodarsku svrhu da budu kapital, polučimo najviše mogući prihog ili rentu. Od zadanog kapitala traži se najveća moguća suma kamata. U Šumarskom Listu 1935. god. str. 205 iznio sam svoje osvjedočenje, da je kamatna stopa samo relativan, sekundarni kriterij kapitalističkog gospodarstva. Ako imamo samo 10.000 dinara, a možemo ih uložiti na razna mjesta, u razna kapitalistička poduzeća, onda ćemo ih na svaki način uložiti ondje, gdje nam se taj kapital ukamaćuje sa maksimalnim kamatnjakom. Međutim ako imamo 1,000.000 dinara, a pruža nam se prilika da na jednom mjestu uložimo 100.000 dinara uz 10%, dok za ostalih 900.000 dinara nemamo pogodne prilike da ih kapitalistički iskoristimo, to ćemo rade svih 1,000.000 naložiti uz 4%l, jer ćemo si na taj način osigurati godišnju rentu od 40.000 dinara. Za Wrt je karakteristično to, da numeričkoj visini kamatnjaka posvećuje manju važnost. 160 |