DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 46     <-- 46 -->        PDF

rnačkoj. Nije bilo potrebno da to načelo izreče neki istaknuti šumarski
stručnjak ili nacijonalni ekonom, već je do takovog zaključka došao svaki
pojedinac, koji se je bavio šumskim gospodarstvom. Ovo gospodarsko
načelo viših ophodnja nisu mogli provoditi siromašni maloposjednici, već
samo privatni i državni šumski veleposjed. Šumari, upravitelji tih veleposjeda
prihvatili su i provodili ovo načelo šumskog gospodarenja.


Iz djela pristaša Brt razabiremo, da su u Njemačkoj bile običajne
ophodnje od 150 godina za bukvu, smreku i jelu, a za hrast još mnogo
dulje. Mladome Pressler u upalo je u oči, da se kod takovih ophodnja
u vrlo slaboj mjeri iskorišćuje proizvodna snaga šumskog tla. Stara
stabla, koja su se nalazila u šumama, slabo su prirašćivala i u pogledu
mase i u pogledu kvalitete. Otuda izvire Presslerov a krilatica
»Faule Gesellen«.


Postojeći način gospodarenja podvrgli su pristaše Brt analitičkom
promatranju i kritici, iz faktičnog gospodarenja deducirali su načela, kojima
se to gospodarstvo pokorava, makar da tih načela nisu bili svjesni
oni, koji su ih provodili Na temelju ovakovih teoretskih razmatrani.
nastao je pojam teorije najveće čiste šumske rente, kao gospodarskog
smjera protivnog teoriji najveće čiste zemljišne rente. Prema tome je
prva teorija nastala naknadnom dedukcijom načela iz postojećeg stanja,
dok je gospodarenje prema načelima najveće zemljišne čiste rente posljedica
teoretskih postulata, koji su stariji nego praktično provađanje
njihovo.


Pressle r i drugovi istupili su protiv teorije najveće šumske
čiste rente (kraće — Wrt) sa glavnim argumentom, da takovo gospodarenje
vrlo slabo ukamaćuje uložene kapitale. Rat, koji je P r e s s 1 e r
vodio protiv ovog sistema, voden je u ime kapitalističkih načela.


Kod ovakovog historijskog razvoja mogli bismo pomisliti, da Wrt
pretstavlja neki antikapitalistički smjer u šumskom gospodarstvu. U današnje
doba, kad smo svi neraspoloženi spram kapitalizma, ova okolnost
bila bi u stanju da ovom sistemu pribavi stanovitu popularnost, slično
kao što su i stare cehovske organizacije postale predmet napadnog ljubakanja
za mnoge protivnike kapitalističkog poretka. Međutim paradoks
ove situacije baš je u tome, što Wrt mnogo konsekventnije i ispravnije
primjenjuje kapitalistička načela nego Brt.


Osnovno načelo kapitalističkog gospodarstva izraženo je u zahtjevu,
da od zadane količine dobara, kojima smo dali gospodarsku svrhu da
budu kapital, polučimo najviše mogući prihog ili rentu. Od zadanog kapitala
traži se najveća moguća suma kamata.


U Šumarskom Listu 1935. god. str. 205 iznio sam svoje osvjedočenje,
da je kamatna stopa samo relativan, sekundarni kriterij kapitalističkog
gospodarstva. Ako imamo samo 10.000 dinara, a možemo ih uložiti
na razna mjesta, u razna kapitalistička poduzeća, onda ćemo ih na
svaki način uložiti ondje, gdje nam se taj kapital ukamaćuje sa maksimalnim
kamatnjakom. Međutim ako imamo 1,000.000 dinara, a pruža nam
se prilika da na jednom mjestu uložimo 100.000 dinara uz 10%, dok za
ostalih 900.000 dinara nemamo pogodne prilike da ih kapitalistički iskoristimo,
to ćemo rade svih 1,000.000 naložiti uz 4%l, jer ćemo si na taj
način osigurati godišnju rentu od 40.000 dinara. Za Wrt je karakteristično
to, da numeričkoj visini kamatnjaka posvećuje manju važnost.


160