DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Wrt se može opravdano kritizirati, ali u tu svrhu moramo apstrahirati
pojedinačne interese i promatrati, da li tako dugačke ophodnje
odgovaraju općim interesima, interesima ljudskog društva. Ako pridržavamo
dugačke ophodnje, onda ostavljamo stajati prestarjele sastojine,
koje vrlo slabo prirašćuju. Da su na mjestu tih sastojina mlade, koje se
nalaze u naponu prirasta mase i kvaliteta, onda bi ljudsko društvo kao
takovo imalo veće koristi od šumskog tla. U jedinici vremena to tlo
stvaralo bi veće vrijednosti, nego što ih stvara sada na temelju vrlo
dugačkih ophodnja. Međutim interesi ljudskog društva i kapitalističkog
vlasnika šuma nisu identični. U konkretnom slučaju nalaze se u izrazitoj
i jasnoj suprotnosti. Interesima pojedinačnih kapitalista odgovaraju što
dulje ophodnje, a interesima ljudskog društva ophodnje, kod kojih se
produktivna sposobnost šumskog tla iskorišćuje u maksimalnoj mogućoj
mjeri.


Pridržavanje vrlo dugačkih ophodnja znači u stvari smanjivanje i
ograničavanje šumske produkcije. Zbog toga se pojavljuje veća potreba
za drvom, pojača se utakmica kupaca i tako se povisivaju cijene drvu.
Vlasnici plantaža kave uništavaju često puta velike količine gotove kave,
da time povise cijene. Šumarski kapitalisti ne trebaju da pribjegavaju
takovim mjerama; dovoljno je da produlje ophodnje, da neko vrijeme ne
sijeku svoje šume i već se opaža pojačana potražnja za drvom, a s time
. vezi i povišenje cijena.


Međutim činjenica je, da su gotovo svi šumoposjednici pod utjecajem
propagande pristaša Brt u znatnoj mjeri snizili ophodnje u svojim
šumama, tako da danas nemamo gotovo nigdje tako dugačkih ophodnja,
kakove su bile one, koje je kritizirao P r e s s 1 e r. Ova činjenica mogla
bi poslužiti kao protudokaz našim tvrdnjama. Moglo bi se reći, da realni
kapitalisti ipak posvećuju najveću pažnju numeričkoj visini kamatne
stope, pa su zato snizili ophodnje da poluče visoki kamatnjak. Takovo
naziranje morali bismo prihvatiti, da nije posredi još neki moment, koji
je u odlučnoj mjeri utjecao na odluke o skraćivanju šumskih ophodnja.
Sam E n d r e s u svom udžbeniku (str. 273) skreće vlasnicima šuma
pažnju na jednu okolnost i pojavu, koja nastupa u savezu sa skraćivanjem
šumskih ophodnja. Ako se ophodnja skrati ,onda nije više potrebna tako
velika drvna zaliha kao dotle; unovčivanjem drvne mase, koja predstavlja
razliku normalnih drvnih zaliha, poluči vlasnik šuma jedan vanredni
prihod od šuma. Taj prihod nije trajan, već se pojavljuje samo tako
dugo, dok traje pretvaranje dugačke ophodnje u kraću. Sadanja generacija
koristi se na račun budućih generacija, ostavlja im manju ostavštinu,
nego što ju je sama primila. Vanredni šumski prihod je glavni razlog,
zbog kojeg su vlasnici šuma pristali na smanjivanje šumskih ophodnja.
Ova tehničko-gospodarska mjera provodi se uvijek na račun budućih
generacija i! znači smanjivanje nacijonalnog bogatstva.


Teorija najveće šumske čiste rente služi se drugim metodama ustanovljivanja
vrijednosti šuma nego Brt. što je prirodna posljedica drugih
ekonomskih pretpostavaka. Osnivači i pristaše Brt mnogo su isticali
svoju pripadnost kapitalističkoj ideologiji. Oni su sebe smatrali jedino
pravovjernim kapitalistima i time su se dičili. Međutim, kako smo vidjeli,
tim je ljudima kapitalistička ideologija bila strana i neshvatljiva. Oni su
pod firmom kapitalističkih interesa u stvari zastupali društvene interese,


162