DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 51 <-- 51 --> PDF |
vrijednosti. Stvarno se ova metoda danas najčešće i upotrebljava, kad se radi o kupoprodaji! većih šumskih kompleksa ili se radi o odšteti za ekspropriirane šume. Osnovne cijene dobivaju se prema načelima rentovne vrijednosti, a često puta te se cijene naknadno izračunaju posredstvom Endresovi h formula. U tom je slučaju rezultat određen već unaprijed. U interesu veće jasnoće i kontrole bilo bi, da se takovi računi provode uvijek i samo na osnovi rentovne vrijednosti. U novije vrijeme sve je veći broj stručnih pisaca, koji preporučuju računanje vrijednosti šuma prema načelima rentovne vrijednosti. Tako n. pr. O f f e n b e r g,1 koji doduše nije šumar, već jurista i član jednog povjerenstva, koje donekle odgovara našim komasacijonim povjerenstvima. Ove knjige ponukale su E n d r e s a da objavi vanredno oštre kritike. Međutim baš u ovim kritikama jasno se ispoljava, da je En dres u prava kapitalistička ideologija strana i neshvatljiva. Ovamo spada i knjiga Dr. L. H u f n a g 1 a: Praktische Anleitung zur Waldwertrechnung, Wien 1934. Da još jednom opetujemo naše zaključke i mnijenje. U teoriji najveće šumske čiste rente primijenjena su kapitalistička gospodarska načela u svom najčišćem i nepatvorenom obliku. Ta načela vode u svojim zadnjim konsekvencijama do suprotnosti javnih i privatnih interesa. E n dre s i drugovi zastupali su opće društvene interese, zato su se borili protiv predugačkih ophodnja, ali živjeli su u samoobmani da brane i zastupaju kapitalistička načela. Ono što oni razumijevaju pod kapitalističkim načelima, apstraktna je teorija, a praktični zbiljski kapitalizam teži jedino za ostvarivanjem privatnih interesa pojedinaca, bez obzira na društvo. U koliko se javni interesi slučajno podudaraju, onda kapitalizam daje najjaču pobudu za njihovo ostvarenje. U tome je historijska uloga i zasluga kapitalizma za čovječanstvo. i 5. Neopredijeljeni. Teorija najveće zemljišne čiste rente i teorija najveće šumske rente predstavljaju dva krajnja pola ekonomskih nastojanja u šumarstvu. Između ovih ekstrema nalazimo mnoštvo manje izrazitih ekonomskih smjerova i teorija, koje su sastavljene od elemenata, koji pripadaju gornjim oprečnim izvorima. Često se dešava da pojedini šumarski stručnjaci ne mogu da shvate ili ne mogu da prihvate pojedine postulate one teorije, koja im inače odgovara. Smatraju da je gledište, koje je u tom pojedinačnom pitanju zauzela protivna teorija, ispravnije. Najčešće se dešava, da se u teoriju najveće zemljišne čiste rente unose elementi i gledišta, koja su karakteristična za teoriju najveće šumske rente. Tako nastaju brojni teoretski sistemi, koji nose naziv prema svojim tvorcima. Ti autori u pravilu ne opažaju usku logičku povezanost pojedinih postulata u okviru glavnih teorija. Ne mogu se pojedinosti istrgati iz svoje cjeline, a da se time ne promijeni čitava arhitektonska i logička povezanost Pojedinosti istrgane iz sredine, gdje su nastale, gube svo´j značaj i izgled. Međutim 1 Qrundzuge der Waldwertrechnung auf volkswirtschaftlicher Grundlage, Berlin 1912; Abschätzung von Immobilien in Stadt und Land, Berlin 1915. 165 4 |