DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 52 <-- 52 --> PDF |
ovakav postupak je upravo karakterističan za sve neopredijeljene ili eklektičare. Druga karakteristika neopredijeljenih je njihovo pomanjkanje vjere u postojanje karakterističkog šumskog kamatnjaka. Oni; ne odbijaju unaprijed svaku pomisao na neki specifički šumarski kamatnjak, dapače oni se tim problemom vrlo intenzivno bave, ali kod toga ne dolaze do nekih konačnih zaključaka. Ne vjeruju, da postoji jedan šumski kamatnjak za sve vrsti drveća, za sve vrsti uzgoja itd., ne vjeruju da treba računati sa istfm kamatnjakom, kada se kapitalizira šumska renta, kao i onda, kada treba prolongirati medutimne prihode. Konačno je također karakteristično, da se svi ti pisci u svojim raspravama pozivaju na autoritativno mišljenje profesora Dr. H. M a r t i n - a. Mogli bismo pomisliti, da je Marti n tvorac neke pozitivne šumarske škole, pa da su svi til pisci njegovi pristaše. Međutim u stvari nije tako. Marti n je autor veoma poznatog i opće uvaženog djela: Die forstliche Statik. U tom opsežnom djelu iznosi Marti n svoje poglede na sve šumarske probleme, a u isto vrijeme kritički se osvrće na sve postojeće naučne teorije, koje davaju pravce šumskom gospodarstvu. Svoje naučno vjerovanje objavio je M a r t i n u zgusnutom obliku u uvodu spomenute knjige, gdje na strani VI kaže: »Eine mathematische Methode, welche die wirtschaftlichen Aufgaben nach der Art von Gleichungen mit einer oder mehreren Unbekannten behandelt, ist in der Forstwirtschaft ebenso wenig durchführbar, als in anderen Wirtschaftszweigen. Die wichtigste Aufgabe der Statik erblicke ich darin, dass ein Urteil abgegeben wird, ob gewisse Massnahmen der Betriebsführung einen positiven oder negativen Einfluss auf den Bodenreinertrag haben?« U ovim riječima izražena je osnovna Martinov a sumnja u uporabivost matematičkih formula u šumskoj statici. U svojoj knjizi osvrće se na sve poznate statičke formule, ali kod svih tih formula konačno dolazi do zaključka, da su nepouzdane. Skepsa i sumnja je zadnji rezultat njegovih razmatranja. Martin ne vjeruje u mogućnosti, da se stvori totalna slika šumskog zbivanja, radi toga se zadovoljava time, da odgovori na pitanje, da li pojedine gospodarske mjere djeluju u pozitivnom ili negativnom pravcu na produktivnost šumskog tla. Na taj način on sužuje djelokrug šumske statike. U šumarskoj literaturi valjda ne postoji djelo, koje bi tako potpuno uzimalo u obzir sve probleme šumskog gospodarstva i to sa gledišta najmodernijih naučnih saznanja. Martinov a šumska statika je prava moderna enciklopedija šumarske nauke uopće. U njoj donosi povijest šumarske nauke, opširno raspravlja o prirastu šuma sa gledišta i uredajnog i uzgojno-biološkog. Bavi se s raznim načinima proređivanja. Raspravlja o čistoj ekonomskoj teoriji i u njoj traži pomoć za rješavanje specifičkih šumarskih problema. Na tom području sukobljuje se s različitim ekonomskim naukama i smjerovima. Pošto i on ekonomsku nauku smatra samo pomoćnom, a ne osnovnom šumarskom disciplinom, to mu čisto ekonomska razmatranja ne pribavljaju značajnih uspjeha, jer se i on sam nije opredijelio za određeni smjer. Raspravlja vrlo opširno o načinu stvaranja vrijednosti u šumi, o kapitalu, o uzgojnim oblicima itd. Svako pojedino poglavlje iznova nam pruža dokaz, da je M a r t i n univerzalan šumarski stručnjak, koji se na svim područjima osjeća kao kod kuće. Ipak smatramo, da njegovo djelo ne 166 |