DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Na pitanje najvažnije za šumsku statiku, naime na pitanje, kada treba sjeći šumu, Glase r odgovara, da se ima sjeći, kada je šumski kamatnjak postigao svoju kulminaciju. Ovaj zahtjev izrazio je u jednadžbi: gdje . znači traženu ophodnju, a y šumski kamatnjak, koji mora da postigne svoj maksimum; wx je šumska renta, a Wx je vrijednost šumskog kapitala. Šumski kapital je suma vrijednosti šumskog tla (to jest njegova prometna vrijednost) i vrijednosti sastojina. Vrijednost sastojina ima da se ustanovi tako, da se kod sastojina starijih od 40 godina uzima njihova sječevna vrijednost (Abtriebswert); vrijednost mladih sastojina ima da se ustanovi pomoću interpolacije uz pretpostavku, da je vrijednost nulgodišnje sastojine jednaka nuli, a vrijednost četrdesetgodišnje sastojine dâ je jednaka njezinoj sječevnoj vrijednosti. Glase r se je osim toga istakao sa još nekim predlozima, koji imaju više praktičnu važnost. On je prvi ozbiljno pokušao da u šumarsku praksu uvede empiričke formule, koje u tehničkim naukama igraju veliku ulogu. Tako je konstruirao empiričku formulu za ustanovljivanje prometne vrijednosti šumskog tla, a također i formule za ustanovljivanje vrijednosti sastojina. G 1 a s e r o v je rad interesantan i stoga, jer je on pokušavao da opće ekonomske teorije, koje je postavio L i e f m a n n, primijeni na specijalno područje šumskog gospodarstva. L i e f m a n n je predstavnik moderne subjektivističke ekonomske škole u Njemačkoj, pa je kao takav vrlo poznat u čitavoj Europi. Osnovno načelo ekonomskog subjektivizma, prema kojem je svaka stvar toliko vrijedna, koliko joj mi vrijednosti pridajemo, upotrijebio je Glase r kao glavni argument svoje kritike Endresovo g sistema. On naime tvrdi, da svaka stvar može imati samo jednu vrijednost s obzirom na jedno te isto lice. Prema tome ne može se ozbiljno pretpostavljati, da bi ista stvar za istog čovjeka istovremeno mogla imati različite vrijednosti. Radi toga što je vrijednost šumskog zemljišta jedinstveno zadana, ne može ta vrijednost služiti kao indikator rentabilnosti. Mi smo u petom poglavlju ove rasprave istakli, da svaka stvar može imati u isto vrijeme različite vrijednosti za jedno te . isto lice, jer vrijednost stvari ovisi o gospodarskoj svrhi, koju im pridaje njihov gospodar, a ovaj može u isto vrijeme uzimati u obzir razne gospodarske svrhe. Baš upoređivanjem raznih vrijednosti čovjek može doći do zaključka, u koju svrhu treba da upotrijebi neko dobro. Okvir naše rasprave onemogućuje nam da donesemo neku barem donekle potpunu povijest šumarskih naučnih teorija. Kad bismo imali vremena i mogućnosti da si postavimo takovu zadaću, onda bi poglavlje o »neopredijeljenima« ili eklektičarima bilo najopširnije u ovoj radnji. L šumarskoj literaturi zadnjih decenija nalazimo mnoštvo knjiga i rasprava, gdje autori zastupaju neko posebno, lično obojadisano stanovište u pogledu osnovnih problema šumskog gospodarstva, a naročito problema, koji spadaju u područje nauke o računanju vrijednosti; šuma i šumske statike. Svi ti autori razilaze se barem u pojedinim pitanjima sa gledištima vodećih kapaciteta, n. pr. Endresa , a razilaze se i među168 |