DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 6     <-- 6 -->        PDF

lova. U ovim teorijama dolaze do izražaja različita shvaćanja kapitali


stičkih pojava, pa su baš ove teorije odnosno njihova proturiječja i među


sobne borbe jasan dokaz, da kapitalističke ideje nisu niti prirodne ni


logičke. One samo jednostrano tumače pojave ekonomskog zbivanja,


prikazuju to zbivanje iskrivljeno i netačno, pa tako vode do odsudnih


zabluda u ekonomskoj praksi.


U šumarskoj nauci danas se u glavnom vodi borba između »teorije
najveće zemljišne čiste rente« (Bodenreinertragslehre) i »teorije najveće
šumske čiste rente« (Waldreinertragslehre), dok između ovihglavnih
teorija postoji mnoštvo varijacija (manje važnih teorija), koje
sadrže elemente obaju glavnih suprotnih shvaćanja. Ova teoretska borba
prenosi se i na teren praktičnog šumskog gospodarstva, jer pristaše
i jedne i druge provode svoja načela i u praksi.


Proučavanjem šumarsko-ekonomskih teorija doći ćemo u položaj


da kritički proučimo i njihove opće kapitalističke osnovice kao i utjecaj


njihov na praktično šumsko gospodarstvo.


2. Teorija najveće zemljišne čiste rente.
Kad bismo htjeli da odredimo izvor ove teorije, morali bismo poći
dosta daleko u prošlost. Već u prvim decenijima prošlog stoljeća pokušavao
je G. K ö n i g da pomoću rentovnih računa rješava šumarske
stručne zadatke iz područja uređivanja šuma i računanja vrijednosti
šuma. Oko polovice prošlog stoljeća prihvatili su ove metode i prionuli
k ovom shvaćanju brojni šumarski stručnjaci kao Gehren , Faust mann
, Oetze l i drugi. Međutim odlučan utjecaj na razvoj teorije
najveće čiste zemljišne rente imao je znameniti njemački profesor M.


R. P r e s s 1 e r. Svojim djelom »Der rationelle Waldwirt und sein Waldbau
des höchsten Ertrages« ubacio je u šumsku nauku nove (kapitalističke)
ideje sa tolikom snagom, da je time izazvao opću pozornost, a i
sveopći spor u pogledu osnovnih šumsko-gospodarskih metoda i zadaća,
koji spor i danas još nije završen. Djelo Presslera nastavio je Gusta v
H e y e r. U sadanje vrijeme najjači je zastupnik teorije najveće čiste
zemljišne rente E n d r e s. Položaj, što ga Endres zauzima u šumarskoj
nauci sadašnjice, sasma je izvanredan. Pressle r i G. Heye r tražili
su tek puteve, dok je Endre s rezultate naučnih radova svojih predšasnika
sistematski sredio, djelomično upotpunio i tako stvorio čvrst,
logično izrađen teoretski sistem, koji se zbog svoje nutarnje povezanosti
s uspjehom odupire napadajima protivnika. Pressler , Heye r i
mnogi drugi izdavali su »naputke« za izračunavanje vrijednosti šuma,
Endre s međutim ne zadovoljava se s tim nazivom, već izdaje »Lehr buch
« der Waldwertrechnung und Forststatik. Ova razlika u nazivima
naučnih djela, koja raspravljaju o istoj stručnoj temi, svakako je vrlo
karakteristična i za razvoj ove šumarske naučne discipline, a i za način
shvaćanja od strane pojedinih autora. Endre s smatra, da su naučna
istraživanja dovršena, problemi riješeni -+- zato on izdaje udžbenik. Ne
dozvoljava više nikakve debate o osnovama i načinima rješavanja problema,
već autoritativno podučava, kako se zadaće imaju rješavati.
Ono, što odlikuje Endresa i njegov sistem, to je jedinstvo načela,,
što ih dosljedno provodi kroz čitav sistem i što ih primjenjuje na sve
konkretne slučajeve, koji se mogu pojaviti u praksi ili koje si možemo*


120