DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1938 str. 7 <-- 7 --> PDF |
samo zamisliti. Na sva pitanja Endresov a teorija daje precizan, matematički formuliran odgovor. Ova jedinstvenost načela kao i univerzalnost u najvećoj mjeri mora da impresionira svakog stručnjaka. Pitanje je sada, u čemu su osnovne ideje Endresovo g sistema, u čemu se očituje njegova jedinstvenost? Vanjski znaci ove jedinstvenosti i univerzalnosti jesu u prvom redu matematske metode računanja. U matematskom pogledu osniva se sistem lia zakonima geometrijske progresije, na kamatno-kamatnim računima. Osnovna pretpostavka Endresovo g sistema jeste, da je šuma kapital i da se njezina vrijednost, kao i svakog drugog kapitala, uvećava prema zakonima geometrijske progresije. Svako stablo u šumi stvara tokom vegetacijone periode novu drvnu masu, koja se spaja sa postojećom masom stabla, slično kao što banke koncem godine pripisuju kamate k osnovnom kapitalu. Apsolutni iznos godišnjeg prirasta mase je, općenito uzevši, to veći, što je stablo deblje, no to pravilo vrijedi naravski samo do neke određene granice. Ne može biti sumnje o tome, da je baš ovaj način prirašćivanja šumskog drveća bio prvim povodom, da su se počele praviti analogije između povećavanja vrijednosti novčanih kapitala i povećavanja vrijednosti šumske sastojine. Kad su se ovakove predstave jednom utvrdile u svijesti šumarskih stručnjaka, onda je vrlo lako došlo do toga, da se postepeno učvrsti vjera, da je i šuma neke vrsti kapital, koji se pokorava općim kapitalističkim zakonima. Međutim mi smo vidjeli, da su pojave kapitalizma neobično raširene i radi toga mnogovrsne. Primitivne predstave, koje su lebdjele pred očima onih šumara, koji su počeli izgrađivati teoriju najveće čiste zemljišne rente, nisu dovoljne za izgradnju jednog jedinstvenog i univerzalnog sistema. Pita se sada, koje su kapitalističke pojave uzete u obzir i upotrijebljene kod izgradnje sistema najveće čiste zemljišne rente?* U pređašnjem poglavlju ove rasprave istakao sam, da gotovo svaki ekonomski pisac na drugi način shvaća i tumači pojave kapitalizma, dakle na neki posebni način ocjenjuje važnost pojedinih pojava, koje su karakteristične za kapitalističko gospodarstvo. Prema tome pita se, kako su E n d r e s i njegovi predšasnici shvatili kapitalizam, koje pojave i okolnosti oni smatraju bitnim pojavama kapitalizma? Pita se dakle, koji nacijonalno- ekonomski pravac zastupa E n d r e s i kako je primijenio načela toga pravca u svom stručno-šumarskom sistemu? Kad idemo za tim da odredimo opći nacijonalno-ekonomski pravac E n d r e s a, kad pokušavamo da ga tako reći uvrstimo u određenu kategoriju nacijonalnih ekonoma, onda se sukobljujemo sa neočekivanim zaprekama. Te zapreke dolaze odatle, što E n d r e s ne pokušava da nam dade neki sažeti ekonomsko-politički kredo, već se zadovoljava sasma općenitim i neodređenim izjavama. Njegova tumačenja i definicije osnovnih ekonomskih pojmova mogli bi prihvatiti zastupnici najoprečnijih ekonomskih smjerova, to-liko su općenita i neodređena. * Umjesto naziva »teorija najveće čiste zemljišne rente« upotrebljavat ćemo u buduće često puta kraticu »Brt«. 121 |