DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Tabela 2*


Srednja visina i prirast na osnovu podataka 1. tablice:


Prvobitna
srednja
visina
Srednji
prirast
Srednja
celokupna
visina
Srednji
procenat
prirasta
Prva grupa sa novim pršljenom : 16,4 26,5 42,9 168
Druga grupa bez pršljena : 19,1 23,6 42,7 123
Sadnice bez đubrenja : 18,0 8,0 26,0 44


izvestan minimum nege, bez koje ne daju prirast, već tek životare. Taj
minimum nege bio je pružen skoro svakom jasenu, sem onog na uporedno-
kontrolnim parcelama. Poprečno je jasen prirastao za 80 cm., a
ima mnogo primeraka sa prirastom od 1,10 mt. Vrlo je dobar Fraxinus
ex. pendula, koji je nikao ove godine i sav je upotrebljen za letnju sadnju
početkom avgusta 1937 g. Svi su jaseni završili vegetaciju dosta kasno,
krajem septembra.


Dva kestena, pitomi i ´divlji, priredila su veliko iznenađenje. U
prošlom izvještaju navedeno je bilo, da su kesteni jedva životarili sa
posve neznatnim prirastom, oboleli i zakržljali, što se donekle objašnjavalo
bolešću i vetrovitim položajem. Međutim jačina vetrova ove godine
bila je ista kao i prošle. Preživeli smo čak i dva put orkane, koji su
poskidali žicom vezani crep sa krova. Koliko je bio jak taj orkan, može
se suditi po tome, da je u Sarajevu oborio nekoliko kuća. Na stanici od
orkana najviše je nastradao bagrem, koji je visok iznad 3—4 mt. Vetar
je ogulio koru sa gornjih grana bagrema. Dakle i pored svega toga
pitomi kesten, koji je prošle godine dao jedva prirast od 15 cm., u ovoj
sezoni prirastao je u srednjem za 80 cm., a do maksimuma od 1,18 mt.
(si. 16). Divlji kesten takode je imao punu energiju. Postigao je srednji
prirast od 40 cm., a maksimum je iznosio 65 cm. Na žalost nije bilo
mogućnosti za izvođenje opita sa dubrenjem kestena. Ograničili smo
se samo na minimalan broj prašenja. Divlji je kesten rano zaustavio


* Primedba : Analiza podataka 1. i 2. tabele pruža sledeće rezultate: prva i
druga grupa bile su podjednako negovane i dubrene. Ne može se za sada utvrditi, zašto
je jedna grupa obrazovala drugi pršljen, a druga nije. Alko se prosuđuje po prvobitnoj
vi-sini sadnica, onda su sadnice sa manjom visinom dale znatno veći prirast. Pranii
tome može se uzeti, da su sadnice sa manjom visinom imale koren manje dužine, te
su bile manje ozledene pri sadenju. Ova činjenica pokazuje se skoro zakonomerno
pri uipoređenjiu prirasta pojedinih sadnica u svakoj grupi. Što je manja sadnica, to je
veći procentualni prirast. Intenzivnost prirasta za period od 12. do 22. jula iznosi 2
do 5 m/m dnevno. Druge sadnice posađene u isto vreme na istom položaju, ali Fez
đubrenja potpuno su obustavile svoj prirast još IO. jula. Inače, njihov je pvosećni
prirast tri put manji od prirasta negovanih sadnica. Ovaj rezultat može svedoč´ti, pored
ostalog, koliko je važna tehnika sađenja pri pošumljavanju.
215


»