DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 19     <-- 19 -->        PDF

čije za svaki pojedinačni slučaj. Pre svega trebalo bi razlikovati stepen
intenzivnosti teranja odnosno zasenjivanja i način zasenjivanja (bočni ili
odozgo). Primer najlaganijeg teranja predstavlja gledičija sa svojim
retkim sitnim i prozirnim lišćem, a predstavnici jakog zasenjivanja, to
su bez sumnje malina, eleagnus i ligustrum, koji ipak u drugom pogledu
nisu istovetni. Prema tome za omoriku napr. trebalo bi upotrebiti malinu,
a nikako ne gledičiju, jer gledičija može dati za omoriku čak i negativne
rezultate, pošto ne pruža dovoljno zasene, a oduzima prostor. Isto važi
i za hrast, s tom razlikom da se hrast ne srne zaseniti ozgo, ali sa strana


SI. 14. Prirast ove omorike u julu 1937 god. iznosi 31 cm. Posle obrazovanja drugog
pršljena prirast se nastavlja.


mora biti što pre i što jače zasenjen, već i stoga da bi se u početku
sprecilo bočno razgranjivanje i pretvaranje u džbun, čemu je hrast
naklonjen prvih godina svoga života. U ovom slučaju trebalo bi saditi
terajuću vrstu godinu ili dve ranije nego glavnu. Za brest — kao za
vrstu izrazito svetloljubivu i sklonu razgranjivanju — može se preporučiti
berberis, koji predstavlja veoma kompaktan, sabijen džbunić, ne
raste više od 1—1,5 mt., pruža gustu zasenu sa strane, a ne-može zaseniti


221