DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 26     <-- 26 -->        PDF

posađene u proleće 1937 god. u spremljene jame u redovima, koji se spuštaju
i penju po valovitom terenu. Time se svaki red nalazi u različitim
uslovima vlažnosti: krajevi redova, koji1 su podignuti na obadve strane
kotline, bili su suvi, a što bliže sredini, to su bili mokrijü. Na najnižoj
tačci preko celog leta zadržavala se stagnantna voda. Time se dao utvrditi
upliv različite količine vlage na pojedine vrste, a uz sve druge istovetne
prilike. Između redova bio je posejan paradajs, rotkvica i šargarepa,
a u gornjem, suvljem delu parcele posađene su patuljaste voćke. I
za povrće je vredela ista nega (dvokratno plevljenje).


Pri sistemizaciji rezultata, što ih je dalo merenje i ispitivanje
svih sadnica, mora se navesti, da ovo prvo leto ne može imati odlučan
značaj iz dva razloga. Prvo, da su pojedine vrste bile ozleđene pri vađenju
i dužem transportovanju, čak iz Maribora (mehaničke ozlede, isušivanje
u balama), što je sve jako delovalo naročito na pojedine vrste,
kao napr. na Soforu, koja ne trpi ni skraćivanje, a kamo li čupanje ko


si. 20. Red ariša, posađen u aprilu 1936 god. Međuprostor je iskorišten jagodama.
Fotografisano u julu 1937 god. Desno je red kalemljene trešnje.


rena. Drugo, da je veći broj sadnica bio jednogodišnji, dakle slabog habitusa
i nedovoljno razvijen. One bi po pravilu morale ostati u rasadniku
barem još jednu godinu. Stoga sve ove sadnice ostaju na istom mestu i
u toku 1938 god., da se eliminira bolovanje od presađivanja i da se dovedu
u normalne prilike razvoja.


Pored svega toga ipak je i ova prva godina dala svakako izvestan
indeks, ako ne za sve, a ono bar za znatan deo vrsta. Dala je rezultat,
kojim se možemo odmah poslužiti. Prema tome već sada u pogledu
izbora vrsta za uži ogled nije potrebno lutati u potpunom mraku. Sada
su sve vrste podeljene, bez obzira na vrednost, isključivo po stepenu
izdržljivosti na 5 stepeni, naime: 1) na vrste uginule; 2) na vrste ostale
u životu, odnosno koje su životarile bez prirasta, zakržljale, ali prolistale,
primile se; 3) na vrste srednje uspešne, koje su pored izvesnog
habitusa dale i nešto prirasta; 4) na dobre vrste, koje su dale veći pri


. 228