DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Kljub temu je opažati še mnogo praznin v gozdih, ki; bodo izginUe^ sele tedaj, ko se bo
vsak posestnik zavedal škode, ki jo trpi zaradi zanemarjenega gozda.


Da se vzbudi že pri mladini razumevanje o važnosti dobro gojenih gozdov, so
bili uvedeni leta 1926. pri nas dečji dnevi za pogozdovanje, pri katerih se šolska mladina
uči pogozdovati. Do konca leta 1937. je bilo nad 2.700 takih prireditev.


Na isti način naj bi se uvedla za mladinske organizacije, odrasli kmetski naraščaj
in za vojaštvo spomladna pogozdovalna dela. Vsled pomanjkanja gozdarskega
strokovnega osebja naj bi se za take prireditve vzgojili teoretsko poučeni in praktično
izvežbani vodje v posebno kratkodobnih tečajih.


Pravilno vzgojeni in negovani gozdi so trajni vir dohodkov, izboljšujejo klimatske
in zdravstvene prilike, omilijo razdiralno silo hudourniških voda ter dvigajo naravne
krasote pokrajine.


Izguba, ki jo letno utrpe gozdni poscstniki v naši banovini zaradi nedostatkov
pri vzgajanju in izkoriščanju gozdov, znaša več milijonov dinarjev.


Naloga banovinskih in sreskih odborov ter občinskih pododborov za propagando
gozdarstva bo torej, da sikrbe posebno s podporo svojih strokovnih članov inicijativno
za povzdigo krajevnih gozdno-kulturnih´ prilik, da delujejo za gospodars:ko izboljšanje
naših gozdov ter ohranitev in spopolnitev prirodnih lepot naših pokrajin.


IZ UDRUŽENJA


ZAPISNIK


2. sjednice Upravnog odbora Jugoslovenskog šumarskog udruženja održane dne
27. II. 1938. u Zagrebu u prostorijama udruženja u Vukotinovićevoj ulici broj 2.
Prisutni: Predsjednik Dr. Ing. Dragoljub Petrovi ć, podpredsjednik
!. Dr. Ing. Andrija P e t r a č i ć, potpredsjednik .1. Ing. Milan L e n a r č i ć, tajnik
Ing. Ante P r e m u ž i ć, blagajnik Oskar Drcmil, odbornici gg. inžinjeri:
Ilija Lončar, Vjeri ceslav Radošević, Ivan S mil a j, Frau Ravnik,
Dr. Josip Baien, Bora N i k o 1S ć, N i k o 1 a M i 1 j u š, M i 1 a n A n i ć, Josip
M arci ć, Otmar Mi klau i Zivojiu Vančetović te urednik Šumarskog
Lista prof. Dr. Ing. Antun Levaković.


Otsustvo su ispričali gg.: Ing. Ivan J u v a n č i ć, Ing. Salih Gjikić
i Ing. Stjepan Mikša, a umro je Ing. Bogdan Babić.


Dnevni red:


1. — Pozdrav predsjednika.
. 2. — Čitanje zapisnika prošle sjednice i njegovo ovjerovljenje.
3. — Izvještaj tajnika o tekućem društvenom poslovanju.
4. — Izvještaj blagajnika o novčanom poslovanju i stanju imovine.
5. — Rasprava o reorganizaciji Šipada.
6. — Rasprava o izradi privrednih planova po neovlašćeiiim šumarskim inžinjerima.
7. — Rasprava o novem predlogu Pravila Ljubljanske prdružnice JŠU.
8. — Rasprava o oporezovanju šuma i šumskih zemljišta na osnovu referata
z. Ing. Miklau-a.
269




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 68     <-- 68 -->        PDF

9. — Rasprava o novom projektu Uredbe o reorganizaciji, sanaciji i olakšanju
stanja krajiških imovnih općina, koji je otisnut u Šumarskom Listu broj 2.—1938. na
str. 108—114.
10. — Ustanova banovinskih i sreskih odbora za pošumljavanje — mišljenje
Skopske i Ljubljanske podružnice.
11. — Izvještaj nekoje gospode delegata J. Š. U. članova vijeća poljoprivrednih
komora.
12. — Ocjena radova prispjelih na natječaj J. Š. U. u vezi sa Svetosavskirn
nagradama.
13. Podjela dviju stipendija J. Š. U., odnosno potpora đacima ili pripomoći za
usavršavanje članova J. Š. U.
14. — Podjela potpora iz Kereškenjijeve prtpomoćne zaklade J. Š. U.
15. — Riješenje molbe Udruženja studenata šumarstva iz Zemuna za pripomoć
njihovoj knjižnici u knjigama ili novcu.
16. — Riješenje molbe Udruženja studenata šumarstva iz Zagreba za pripomoć.
17. — Molba Miroslava Hahike, šum. pristava u privatnoj službi za posredovanje
za polaganje državnog stručnog ispita.
18. Ponuda gosp. ing. Ivana Isajeva za otkup fotografskih negativa.
19. — Rasprava o projektu Zakona o komasaciji zemljišta.
20. — Propaganda šumarstva rasprava i predloži.
21. — Rasprava o personalnoj politici Ministarstva šuma i rudnika u vezi sa
primjedbama i pritužbama članova J. Š. U.
22. — Promjene u članstvu Jugoslov. šumarskog udruženja.
23. — Eventualija.
1


i


Tečaj sjednice:


1. — Predsjednik Dr. ing. Dragoljub Petrovi ć otvara u S sati sjednicu,
pozdravlja prisutne sa željom, da rasprava o predmetima kao- i zaključci budu na
korist udruženju i šumarskoj struci, a samo raspravljanje da poradi obilnog dnevnog
reda sa mnogo važnih pitanja bude što stvarnije.
2. — Tajnik ing. Ant e Pr e muži ć izvješćuje, da je zapisnik prošle (1.)
sjednice Upravnog odbora otisnut u prvom broju Šumarskog Lista za god. 1938. na
stranicama 28—37. Predsjednik Dr. Petrović konstatuje da su prisutni odbornici zapisnik
pročitali, pa jer nitko nema na zapisnik šta primijetiti, određuje g.g. odbornike
ing. Miklau-a i ing. Smilaja, da zapisnik ovjerove.
3. — Tajnik ing. Ant e Premuži ć iznosi o tekućem poslovanju Udruženja
ovo:
a) Prema zaključku prošle sjednice toč. 13 c) npućena je sa strane Uprave udruženja
predstavka Ministarstva šuma i rudnika s molbom za sugestiju podređenim šumarskim
nadleštvima, da opomenom sa svoje strane i eventualnom dobrovoljnom ustegom
od prinadležnosti pomognu sabrati dužnu članarinu Udruženju od onih članova,
koji su članarinu dužni tri i više godina, jer je poznato da samo izdavanje Šumarskog
Lista stoji udruženje više, no što iznosi društvena članarina. Toj predstavci bio priložen
je spisak dužne članarine u toliko primjeraka, koliko ima centralnih pokrajinskih šumarskih
nadleštava u državi. Ministarstvo šuma i rudnika, Odjeljenje za vrhovni šum.
nadzor odgovorilo je na tu predstavku 24. XII. 1937. brojem 8186 ovo:


»U vezi molbe broj 1057—1937. izvještava se Udruženje, da je ovo Odjeljenje
uputilo raspis svima šumarskim odsjecima banskih uprava i svima svojim odsjecima,
ua se utiče na članove udruženja dužnike, da svoje zaostale članske uloge isplate.«
Nekoja su pokrajinska nadleštva posebnim dopisom Udruženju obećala, da će nastojati


270




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 69     <-- 69 -->        PDF

pomoći u tom poslu, pa je dosada i ušlo Din. 1620.— od tih starih članarina, a opravdana
je nada, da će se dugovine uplaćivati povodom ove akcije i u većoj mjeri već
tekom narednih dana mjeseca marta iza primanja prinadležnosti za taj mjesec.


b) Prema zaključku prošle sjednice pod toč. 12. zatraženi su od Direkcija šuma


imovnih općina te od Kr. Banskih uprava sviju banovina predstavke i data, što su


ih upućivali Ministarstvu šuma i rudnika i drugim nadleštvima u pitanju oporezovanja


šuma i šumskih zemljišta. Stigli su odgovori od sviju tih nadleštava. Banske uprave


nisu u tom pitanju ništa samostalno poduzimale, a Direkcije šuma imovnih općina


dostavile su svoj materijal, koji je po tom u smislu toga zaključka dostavljen odborniku


gosp. Ing. Otmari u Miklau , da se tim materijalom posluži pri izradi svoga refe


rata u vezi sa točkom 8. dnevnoga reda današnje sjednice.


c) Rodbina našeg preminulog člana gosp. V i 1 i m a D o j k o v i ć a dostavila je
iz njegove ostavštine slijedeće knjige za društvenu knjižnicu: 1) Preuss A., Das Flintenschiessen,
2) Hufnagl: Praktische Forsteinrichtung, 3) Hufnagel: Die Betriebsenrichtung
in kleinen Wäldern insbesondere in Gemeinde- und Genossenschaftswäldern,
4) Gorjanović, Morfologijske i hidrografske prilike prapornih predjela Srijema te pograničnih
česti županije srijemske, 5) Riebel, Die Wertermittlung der Obstbäume und
-anderer Einzelbäume. 6) Weber, Nochmals die Gross-Hessische Staatsforstwirtschaft,
7) Floerickc, Forscherfahrt in Feindesland, 8) Anleitung zur Waldewertrechnung, 9)
Eisenmenger, Die Wildschadenermittlung i 10) Kantz, Schutzwald (Forst und wasserwirtschaftliche
Gedanken) — Knjige su unesene u katalog društvene knjižnice, a daro


vateljima je izražena u ime udruženja srdačna zahvala.


d) Gosp. prof. .1. Plančić poklonio je jedan primjerak svoje knjige »Ondatra


(Bizamski štakor)« za biblioteku udruženja, pa je knjiga unesena u katalog pod brojem


1658, a darovatelju je izražena srdačna zahvala.


e) U vezi sa zapisnikom 1. sjednice od 5. ... toč. 3/r. izvješćuje se, da


je tvrtka Kastannienwerke, Münster (Westf.) iz Njemačke naknadila naš trošak za


´nabavu i otpremu 5 kg. divljeg kestena u potpunosti, no nakon podmirenja raznih pri


stojbi povratilo se natrag u blagajnu u gotovom Din. 50.— (Prima se na znanje, jer


je udruženje u našem interesu bilo spremno podnesti sav trošak od Din. 80.—).


f) Potpredsjednik ing. S e v n i k i tajnik ing. T a v č a r sa više članova Ljubljan


ske podružnice .1. Š. U. prisustvovali su na poziv ljubljanske sekcije Udruženja jugo


slovenskih inžinjera i arhitekata otkriću spomenika, što ga je spomenuta sekcija pred


zgradom tehničkog fakulteta univerze u Ljubljani podigla Josip u R e s s 1 u. izumi


telju vijka (propelera) za brodove, a povodom 80 godišnjice njegove smrti. Josip Ressl


živio je i djelovao kao šumar među Slovencima, pa mu i tijelo počiva u Ljubljani. Pred


stavnici Ljubljanske podružnice položili su prigodom te intimne svečanosti pod spome


nikom vijenac s natpisom »Slavnom izumitelju gozdarju 21. XI. 1937. Jugoslovensko


šumarsko udruženje«. (Uzima se na znanje uz poklik: Slava šumaru


i z u m i t e 1 j u J o s i p u R e s s 1 u !).


g) Prigodom pogreba 12. II. 1938. člana upravnog odbora J. Š. U. Ing. Bogdan a


Babica , šefa Direkcije šuma u Sarajevu zastupao je Udruženje predsjednik Dr. ing.


Dragolju b Petrovi ć položivši na odar pokojnika vijenac u ime Udruženja i


oprostivši se s njime prigodnim govorom. (Uzima se na znanje!).


h) Povodom smrti člana Upravnog odbora .1. Š. U. i predsjednika Sarajevske


podružnice direktora šuma ing. Bogdan a Babic a primila je Uprava udruženja


ove izraze saučešća:


1. Središnje udruženje češkoslovačkih šumara iz Praga dostavilo je dopis od
22. I. 1938. broj 91 ovoga sadržaja:
»Središnje udruženje češkoslovačkih šumara sa žalošću je primilo vijest o nenadanoj
smrti Vašeg zaslužnog člana, osnivača i dugogodišnjeg predsjednika Vaše sara


271




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 70     <-- 70 -->        PDF

jevske podružnice, g. Ing. Bogdana Babica, direktora drž. šuma u Sarajevu. Premi


nuli, kojega mnogi članovi našega udruženja poznavahu osobno još iz vremena studija


u Beču, a isto tako sa svojih brojnih pohoda u Jugoslaviji, bio je ne samo istaknuti


šumarski stručnjak, nego i vrlo iskren prijatelj českoslovaokog šumarstva, s kojim je


simpatizovao kao dobar Slaven. Njegov gubitak žali duboko čitavo českoslovačko


šumarstvo, pa molimo da biste to ljubazno saopćili braći jugoslovenskim šumarima,


koji smrću gosp. ing. Bogdana Babica izgubiše jednoga od svojih najistaknutijih su


drugova i požrtvovnog društvenog radnika.


Molimo Vas, da primite uvjerenje, da će československi šumari sačuvati pokoj


niku zahvalni i trajni spomen.


Preporučamo Vam se s prijateljskim i drugarskim pozdravom »Lesu a lovu zdar«.


2. Trgovinsko industrijska komora iz Sarajeva dostavila je pod brojem 88 od
11. I. 1938. slijedeće:
»Potpisanoj komori čast je, da Vam izjavi svoje duboko saučešće povodom smrti


odličnog člana Uprave Vaše ugledne organizacije počivšeg inžinjera Bogdana Babica,


direktora šumske direkcije « Sarajevu. Smrću inžinjera Bogdana Babica nestalo je iz


naše sredine jednog odličnog stručnjaka u šumskoj privredi, koji je sa puno razume


vanja i volje vršio svoju odgovornu dužnost. Privrednici sa komorskog područja


sačuvat će počivšeg ing. Bogdana Babica u trajnoj i svijetloj uspomeni.«


i) Supruga našeg pokojnog druga inž. Babica gospoda Mic a udova B a b i ć


zahvalila se Udruženju slijedećim dopisom: od 17. 11. 1938, na izrazima saučešća te


.. izašiljanju delegata na pogreb sa strane Glavne uprave udruženja i podružnica


te na toplom komemoriranju pokojnika u Šumarskom Listu.


j) Povodom smrti direktora Direkcije šuma u Sarajevu lug. Bogdana Babica


dne 10. I. 1038. sakupili su gg. činovnici i namještenici Direkcije šuma i Kr. Banske


uprave u Sarajevu iznos za nabavu vijenca na odar svoga direktora i predsjednika


sarajevske podružnice J. Š. U.


Preostatak iza nabave vijenca Din. 1370.— uputili su preko Sarajevske podružnice
Upravi udruženja, da se kao trajan i svjetao spomen na neumornog radišu i
istaknutoga šumarskog stručnjaka direktora ing. Bogdana Babica upotrebi u korist
povećanja glavnice Kereškenjijeve pripomoćne zaklade JŠU.


Sarajevska podružnica dostavila je darovani iznos od Din. 1370.— dopisom
svojim od 20. I. 1938. broj 15 blagajni Udruženja, pa je novac priveden namijenjenoj
svrhi.


k) Gospodin Mihajlo Fischer dostavio je Sarajevskoj podružnici .1ŠU. iznos od
Din. 2O0.—, da se prema nahođenju podružnice, mjesto vijenca na odar pokojnom
direktoru ing. Bogdanu Babicu privrede u koju dobrotvornu svrhu. Podružnica ispunjavajući
želju darovatelja uputila je novac blap^jni Udruženja dopisom od 20. I. 1938
broj 10, da se upotrebi u korist povećanja Kereškenjijeve pripomoćne zaklade. Novac
je priveden svrsi.


1. Dna 3. I. 1938. preminuo je u Sarajevu lug. Rajnhold S eh met tan,
šumarski nadsavjetnik u m. Umjesto vijenca na odar pokojnika sabrala su gg. činovnici
i namještenici Direkcije šuma u Sarajevu Din. 630.— u korist Kereškenjijeve zaklade.
Blagajna udruženja primila je novac putem Sarajevske podružnice JSU. i uložila ga
u smislu dopisa podružnice od 20. I. 1938, broj 13 u korist povećanja glavnice Kereškenjijeve
pripomoćne zaklade.
m) U Bjelovaru preminuo je G u s t a v Lach , nadšumarnik imovne općine gjurgjevačke
u m. Mjesto vijenca na odar pokojnika sabrala su gg. činovnici i namještenici
Direkcije šuma imovne općine gjurgjovačke Din. 210.— kao prilog za povećanje Kereškenjijeve
pripomoćne zaklade. Blagajna udruženja primila je novac i uložila ga u
korist povećanja Kereškenjijeve pripomoćne zaklade.


272




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 71     <-- 71 -->        PDF

n) Gg. činovnici Ministarstva šuma i rudnika povodom smrti Ing. Josip a
Ru gol e višeg savjetnika Ministarstva šuma i rudnika i povodom smrti ing. Bog dan
a Babica , direktora Dir. šuma u Sarajevu, sakupili su svotu od 1032 Din. i
poklonili Kereškenjijevoj pripomoćnoj zakladi kao spomen na mile pokojnike. Blagajna
Udruženja primila je novac i uložila u korist povećanja Kereškenjijeve pripomoćne
zaklade.


Svima darovateljima spomenutim pod j) do n) odaslana je topla pismena zahvala,
a to je učinjeno i skupno noticom u Šumarskom Listu broj 2 1938. god. na strani


106. i 107. (Uzima se na znanje!)
o) Austrijsko šumarsko društvo (Oesterreichischer Reichsforstverein) dostavilo
je svoju prigodnu brošuru »10 Jahre Oesterreichischer Reichsforstverein (1927 bis
1936)« od Ing. Antona Lockera. Brošura je uvrštena u biblioteku pod brojem kataloga
"1659 (U z i m a se na znanje!)


p) Udruženje civilnih inžinjera geodeta u Zagrebu pozvalo nas je na predavanje
»O novom autoredukcionom daljinomjeru sistema »Alt«, koje je prof. ing. Stjepan
Horvat držao na tehničkom fakultetu dne 19. U. 1938. prigodom Glavne skupštine samoga
udruženja. Bilo je i nekoliko članova našeg udruženja na predavanju. Naknadno
smo razgovarali s članom udruženja gosp. Dr. Neidhardtom, da bi bilo zgodno donesti
i u Šumarskom Listu teoretski prikaz konstrukcije toga daljinomjera, pogotovo stoga,
što je to izum jednog šumara, a daljinomjer se već montira i na instrumente, koje za
geodetske izmjere nabavljaju i šumarski stručnjaci. U šumarskoj praksi dobri su daljinomjeri
vanredno potrebni, jer je direktno mjerenje lancem i sličnim spravama
poradi grmlja i kamenja vanredno oteščano. (Uzima se na znanje!)


r) Udruženje jugoslovenskih agronoma, Glavna uprava u Beogradu uputila je
Udruženju na ruke predsjednika Dr. Petrovića dopisom svojim od 3. II. 1938. broj
138 kopiju predstavke, što ju je povodom izrade statuta Poljoprivredne komore u
Skoplju uputila Sekcija Skoplje udruženja agronoma pod brojem 3. dne 17. I. 1938.
skopljanskoj podružnici JŠU. U tom dopisu i predstavci žali se poglavito na držanje
delegata JŠU. u vijeću skopske Poljoprivredne komore Ing. Ljubomir Markovića, što
prigodom izrade statuta komore nije pristao, da se unese ustanova, da glavnim sekretarom
komore može biti samo agronom ili da imadu prednost lica, koja su svršila
poljoprivredno-šumarski fakultet i pokazala izvjesne sposobnosti, koje se traže za
ovo mjesto. Ujedno se traži, da glavna uprava JŠU. skrene pažnju svome delegatu,
da radi izbjegavanja sukoba između kolega obiju struka i obiju organizacija svojim
držanjem omogući zbliženje i saradnju šumara i agronoma. (Nakon diskusije, u kojoj
sudjeluju: Dr. Petrović, Dr. Petračić, Pretraižić i Miklau, zaključuje se, da se oba
dopisa pošalju našem delegatu za komorsko vijeće skopljanske Poljoprivredne komore
Ing. Ljubomiru Markoviću, da dostavi svoj izvještaj, a Glavnoj upravi udruženja jugoslovenrkih
agronoma pošalje strogo objektivni odgovor naglasivši da su Poljoprivredne
komore institucije za zaštitu i unapređivanje privrede i privrednika) poljoprivrede i poljoprivrednika
kamo je po uredbi svrstano i šumarstvo — i to vlasnika zemljišta i onih,
koji radom na zemljištu produciraju i privređuju, (a ne za interese šumara i agronoma
kao staleža. Ujedno da se upozori, da J. Š. U. nije udruženje šumarskih stručnjaka kao
stfileža, pa mu i članovi mogu biti pored stručno obrazovanih šumara i šumarski privrednici
i industrijalci te drvarski trgovci; a svrha je udruženju čuvati i unapređivati
interese šumarstva i cijele šumske privrede pored interesa sviju svojih članova. Jedino
u tom smislu može biti i držanje J. Š. U. i u pitanjima, koja se tiču poljoprivrednih
komora, a u granicama propisa uredbe o tim komorama!)


s) Oporavilište i ljetovalište za šumarske činovnike na otoku Mljetu.


Prema zaključku odiborske. sjednice od 22. VITI. 1937. toč. 3. (b) pregledao je
ing. Premuži ć u vremenu od 17—21. JI. državnu šumu i zgradu bivšeg ...^..


273




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 72     <-- 72 -->        PDF

tanskog manastira na otoku Mljetu i o tom podnesao izvještaj sa nacrtima rasporeda
prostorija pojedinih spratova zgrade i fotografijama vanjskog njenog izgleda sa raznih,
strana, te fotografijama pojedinih krajeva oko Velikog Jezera i t. d. U izvještaju se u
glavnom kaže: Oko 2000 ha veliki državni šumski posjed na sjevorozapadnom dijelu
otoka Mljeta krasni su sa mediteranskom makijom i šumom alepova bora obrasli
brežuljci, što se divno orografski rasporedili ako Velikog (154 ha) i Malog (40 ha}
Jezera, spojenog s uskim (4 m) kanalom s morem, te po poluotocima i dragama i
zaljevima prebogatoj obali mora. Izgrade li se obalom jezera te po brežujcima i medu
njima za turističko otvorenje potrebne turističke stručno trasirane i solidno građene
staze, postat će taj kraj jednim mahom najljepši prirodni park u državi. Jezera sa
brežuljcima čine utisak jezera Kozjak na Plitvičkim Jezerima samo su od Kozjaka višeod
dva iputa veća, a vanrednu krasotu pejsaža podiže otočić (velik 1,4 ha) u Velikom
Jezeru i na njemu zgrada bivšeg benediktinskog samostana drevnoga i skladnog
izgleda. Sa oko Din 50.000 troška moglo bi se za stanovanje popraviti 19 soba, od kojih
10 gleda na jezero, a 9 u unutarnji narančama i limunima nasađeni vrt samostana. Sa
znatno daleko većim troškom bi se za stanovanje moglo pregradnjom i opravkom
dobiti još 22 sobe, te urediti još ostale potrebne prostorije i okoliš zgrade. Trošak bi
bio velik poradi toga, što je to ujedno i historijska starina (iz 13. vijeka), pa ima važnih
arhitektonskih detalja, na koje bi se morao uzimati´ obzir. Udaljenost samostana od
parobrodarskog pristaništa Polače jest 2 km pučkim putem i % sata barkom preko
jezera. Bez izgrađenih udobnih staza teren je sada oko jezera i po šumi za obične
pojmove potpuno neprohodan, a i opskrba živežnim namirnicama danas je skupa i
teška (iz Dubrovnika, koji je najskuplji grad Dalmacije!). Parobrodarske su veze izvan
turističke sezone dva puta tjedno, a u sezoni češće. Od Splita se vozi do Polača
parobrodom 12 sati, a od Dubrovnika 6 sati. Klima je mediteranska sa suhim ljetom;
bura je zimi ublažena poradi udaljenosti od kopna. Komaraca (»papadača«) ima ljeti
dosta.


Zgodno organizovanom saradnjom Ministarstva šuma i rudnika i Jugoslovenskog
šumarskog udruženja dalo bi se urediti vrlo lijepo oporavilište i ljetovalište za
šumarske činovnike na otoku Mljetu, a državni šumarski posjed na Mljetu trebao bi
biti uzorio kraško-mediteransko šumsko gospodarstvo. Predstavivši si da u zgradi na
otočiću u Velikom Jezeru budu sabrani svi opisi, nacrti i osnove za šumu, osnove i
idejne raspave o turističkom uređenju toga predjela, opisi i osnove za racionalnu
kraško-mediteransku poljoprivredu, iskorištavanje mora (ribolov, uzgoj jastoga, školjki
i morskih datulja) i izabrana djela domaće i strane literature o svemu tome, onda je
lako uvidjeti, da bi šumarsko oporavilište i ljetovalište na državnom šumskom posjedu
otoka Mljeta bilo ujedno neprocjenjivo važna i vrijedna šumarska škola, gdje bi se
ugodno i udobno u razgovoru i na šetnji naučilo i vidjelo sve ono, što je modernom
kraškom-primorskom šumaru potrebno, da i drugdje slične pasivne krajeve pretvara u
aktivne i blagoslovljene jer je to moguće.


(Nakon podulje diskusije, u kojoj sudjeluju: Dr. Petrović, Dr. Baien, Dr. Petračić,
Lenarčić, Ravnik, Miklau i Premužić zaključuje se, da se uputi predstavka Ministarstvu
šuma i rudnika, u kojoj treba da se saopći, da J. Š. U. želi osnovati na
državnom šumskom posjedu na otoku Mljetu oporavilište i ljetovalište za šumarske
činovnike primanjem u dugogodišnji zakup ili otkup uz povoljne uvjete državne zgrade
na otočiću u Velikom Jezeru sa osiguranjem korištenja ribolova i rakolova u jezerima,
te uz osiguranu saradnju Udruženzja kod provedbe programa Min. š. i r., da se državni
šumski posjed uredi kao prirodni park u smislu izvještaja tajnika Premužića i naročitih
napomena Dr. Balena i ing. Lenarčića, te saradnju kod izrade agrarnog i građevnog
programa. Uz zgradu, da se za svrhe oporavilišta i ljetovališta osigura J. Š. U. i
uporaba poljoprivrednog državnog zemljišta Pomijenta i Dobra njiva, kako bi se


274




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 73     <-- 73 -->        PDF

popravile opskrbne prilike, koje su sada skroz nepovoljne. Za dalje razgovore i pregovore
s Ministarstvom šuma i rudnika ovlašćuje se odbor ad hoc: Dr. Baien i Dr.
Petrović, a za narednu odborsku sjednicu, da tajnik Premužić i ing. Miklau prikupivši
još potrebne informacije od Jadranske Straže i društva željezničara izrade detaljan
predlog za osnovu uređenja oporavilišta i ljetovališta na komercijalnoj bazi. Čitav
predmet treba obrađivati ubrzano, da se nakon sporazuma sa Ministarstvom šuma i
rudnika sa gotovom osnovom može izaći pred glavnu skupštinu udruženja, koja se u tu
svrhu ove godine može prema potrebi sazvati i ranije!


4. Blagajnik Oskar Dr em il izvješćujući o stanju imovine i tekućem blagajničkom
poslovanju iznosi, da je gotovina u blagajni Din. 14.141. 55 para, imovina u
efektima Din. 650.085. para. Fond Viteškog Kralja Aleksandra I. Ujedinitelja za propagandu
šumarstva Din. 3.802.98, fond za održavanje Glavne skupštine Din 21.356.12,
Borošićeva literarna zaklada Din 18.351.75 — Kereškenjijeva pripomoćna zaklada zajedno
sa kamathna za god. 1937. Din. 50.533.04.
Kamati Kereškenjijeve zaklade za god. 1937. su Din. 1251,87, pai se toliko
može dati moliteljima pripomoći. Od Glavne skupštine (26. IX. 1937. u Novom Sada)
do danas primila je zaklada darova Din. 4,478.— Najamnina za društvenu zgradu u
Zagrebu za prvu četvrt o. g. stigla je, a plaćene su državne i gradske daće za zgradu
za tu četvrt godine. Rektorat univerze u Zagrebu javio je dopisom od 28. I. 1938. broj
920, da će društveni muzej, predan na uporabu Poljoprivrediio-šumarskom fakultetu,
osigurati kod zadruge »Croatia« na svotu od Din. 200.000.— Na revers je predano
poreskom uredu dvanaest o´bveznica 7% investicinog. zajma sa vrijednošću od Din.
11.500.— u svrhu izmjene za nove obveznice u smislu odredaba Pravilnika Ministarstva
finansija od 17. I. 1938. broj VI —i 2100. »oPsmrtna pomoć JŠU. ima 44 člana. Novi se
članovi unatoč stalnog pozivanja u Šumarskom Listu ne javljaju. Testamentarni
nasljednik iza prvog sada umrlog člana »Posmrtne pomoći« dobio bi Din. 2.200.—


Namještenica udruženja gđica Ljubica Jozić prijavljena je Penzionom Zavodu za
službenike u Ljubljani u smislu Zakona o penzionom osiguranju službenika. (Na prijedlog
Dr. Balena zaključuje se da tajnik i blagajnik za buduću sjednicu definitivnu obrazloženu
osnovu izrade, da se pitanje osiguranja namještenice potpuno sredi!).


5. Reorganizacija državnog preduzeća »Šipada«.
Predsjednik Dr. Dragol juto Petrovi ć obaviješćuje Upravni odbor, da je
sa strane predsjedništva .1. Š. U. u ime Uprave udruženja u međuvremenu od prošle
sjednice upućena g. Min. šuma i rudnika, te upravnom odboru Šipada u Beogradu,
ovakova predstavka: »Povodom donošenja Uredbi za sanaciju šumsko-industrijskog
preduzeća Dobrljin Drvar A. D. i u vezi predloga, da se donese nova pragmatika i
Uatus za službenike toga preduzeća. Upravi Jugoslovenskog šumarskog udruženja čas*je
izneti nekoliko misli i predloga u ovome pravcu.


No pre svega udruženje žali, što mu nije bila data mogućnost da sarađuje na
ovom pitanju kao i na pitanju opšte reorganizacije »Šipada«. Rad Šipada se osniva na
iskorištavanju velikih šumskih objekata, koji zbog specijalnih prilika (šume na kršu
izložene delimice buri) zahteva pre svega savršeno stručno vođenje od strane šu mara,
koji tre*ba da obezbede pre svega trajnost šumske produkcije baš u interesu
samoga naroda tamošnjih siromašnih krajeva. U vezi sa ovakim iskorištavanjem državnih
šuma mora se od ovog privrednog preduzeća zahtevati i finansijski uspeh, koji
pokazuju i druga nedržavna preduzeća ove vrste.


.Tugoslovensko šumarsko udruženje kao najmoćnija stručna šumarska organizacija
u našoj zemlji jei pozvano, da o uspehu i ugledu šumske privrede vodi računa i
da sa svoje strane učini sve, što treba, da se šumska privreda ojača i uputi dobrim
pravcem.


275




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 74     <-- 74 -->        PDF

Stvarn o stanj e državnog šumskog preduzeća »Šipada« je takovo da


šira javnost mora da se zainteresuje za njega sa brigom, i to tim više, što neuspehe


u radu preduzeća oseća i nadoknađuje svaki poreski obveznik u našoj državi. Zato


nalazimo da nije dovoljno da.se samo konstatuju teškoće i očigledni neuspehi »Šipada«


već pre svega treba u interesu morala i osnovnog reda utvrditi i odgovornosti


svih onih faktora, koji su »Šipad« doveli u sadašnje stanje. Uprava Jugoslovenskog


šumarskog udruženja sa naročitim interesom prati rad i poslovanje ovog preduzeća,


od kojeg zavisi kako opstanak šuma na velikim površinama tako i finansijski uspeh


samog resora šuma i rudnika, te je upravi čast da nagovesti, da će u svoje vreme biti


slobodna da Gospodinu Ministru šuma i rudnika učini konkretan predlog o preuređenju


ovog preduzeća.


Kako se međutim sada radi na donošenju pragmatike i statusa za službenike


»Šipada«, to Udruženje, nezavisno od mišljenja, koje će zauzeti o


Sipa.d u uopšte , iznosi ovdc predlog u pogledu pragmatike i statusa.


Sopstvenik preduzeća t. j . Ministarstvo šuma i rudnika, treba da ima što veću
kontrol u i što veću tehničko-stručnu i finansijsku ingerenciju u radu Šipada s
jedne strane, a s druge je strane Ministarstvo šuma i rudnika pozvano, da omogući
uposlenje stručnih snaga, u prvom redu onih sa fakultetskom spremom.


Novi status za Šipad treba pre svega da propiše stručni sastav Upravno
g odbora , da propiše stručno-tehničku i finansijsku kontrolu Ministarstva šuma
i rudnika, dalje opseg kompetencije, dužnosti i pravo Ministra šuma i rudnika u
poslovima preduzeća.


Zavođenjem statusa treba da se rastetreti preduzeće od prekomernog velikog
broja nameštenika, kojih ima mnogo više, nego što je potrebno, tako da se i na taj
način u preduzeću svaki postavi na svoje mesto.


Svrha nove pragmatike preduzeća treba da bude, da se na sve! vodeće i važnije
položaje u preduzeću postepeno dovedu fakutetski obrazovani, stručnjaci, jer samo tako
se u preduzeću može zavesti racijonalan, smišljen i uspešan rad, koji bi ga poveo
ka prosperitetu, a u isto vreme bi se svorila mogućnost zaposlenja stručnog podmlatka :
inžinjera i tehničara svih vrsta koji već godinama čekaju uposlenje.


Jugoslovensko šumarsko udruženje ukazuje na činjenicu, da je namera Kr. Vlade,
da u državnoj administraciji i državnim privrednim preduzećima dovede na važnija
mesta sposobne fakultetski obrazovane stručnjake, pa ni kod ovog veoma važnog i
eminentno državnog preduzeća ne bi trebalo odstupati od ovog principa. U ostalom
i propisi Zakona o šumama idu za tim da se fakultetski obrazovanim silama ustupe
odgovarajuća mesta.


Po nahođenju Uprave Jugoslovenskog šumarskog udruženja za pojedine položaje
u preduzeću trebalo bi zahtevati što veće kvalifikacije i to:


A. Kod Direkcije šumskih radova:
1. Direktor šumskih radova mora biti šumarski inžinjer.
2. Pomoćnik Direktora i upravnici odelenja (šumskih manipulacija) moraju biti
šumarska inženjeri.
3. Šef tehničkog odelenja ima da bude šumarski inžinjer, a njemu se dodeljuje
potreban broj šumarskih inžinjera i srednjotehnićara na rad.
4. Manipulanti moraju imati završenu sredujotehničku školu — drvarski odsek.
B. Kod strugara (pilana) »Šipada«.
1. Direktor mora biti šumarski inženjer.
2. Upravnik strugare mora biti šum. inžinjer.
276




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 75     <-- 75 -->        PDF

3. Upravnik stovarišta rezane grade mora biti šum. inžinier.
4. Upravnik stovarišta balvana mora imati završenu srednjotehnicku školu —
drvarski odsek.
5. Upravnik tvornice sanduka, upravnik postrojenja cirkulara mora imati završenu
srcdnjotehničkui školu — drvarski odsek.
6. Sef električnog i mašinskog postrojenja strugare sa pripadajućim radionicama
mora biti elektromašinski inžinjer, a pomoćnik mora biti mašinski inžinjer ili obratno.
7. Za izvodenqe i nadzor nad svim gradjevinama preduzeća postavlja se građevinski
inžinjer za visoke gradnje, kome se dodeljujc potreban broj srednjotehničara
kao pomoćnika.
8. Za šefa glavnih stovarišta gradnje preduzeća mora se postaviti šum. inženjer.
9. Za glavnog blagajnika strugare mora doći činovnik sa završenom trgovačkom
akademijom.
10. Magacionar strugare mori imati završenu srednjotehnicku školu, i jp mašinski
ili drvarski odsek.
V. Kod fabrike celuloze.
1. Direktor fabrike mora biti kemijski ili mašinski inžinjer sa praksom u industriji
celuloze.
2. Šef mašnskog i električnog postrojenja mora biti mašinski ili elektromašinski
inženjer.
3. Šef kemijske laboratorije mora biti kemijski inžinjer.
4. Poslovođe moraju imati svršenu srednjotehnicku školu mašiiske ili drvarske
struke.
5. Šef stovarišta celuloznog drveta mora biti šum. inžinjer.
6. Blagajnik mora imati završenu državnu trgovačku akademiju.
G. Kod direkcije željeznica »Šipada«.
1. Direktor željeznica mora biti građevinski ili mašinski inžinjer. Direktorsko
se mesto popunjava od šefova Odelenja.
2. Šef za uzdržavanje pruga mora biti građevinski inžinjer.
3. Šef željezničke radionice kao i šef službe vuče ima da bude mašinski inžinjer.
4. Upravnik (šef) celokupne saobraćajne službe mora imati spremu egzekutivne
saobraćajne službe, koja odgovara spremi za državnu saobraćajnu egzekutivnu službu.
5. Glavni blagajnik mora imati završenu trgovačku akademiju.
6. Starešina ložionica, u čijem se reouu nalazi više od 5 lokomotiva, mora imati
završenu srednjotehnicku školu i to mašinski odsjek. Osim toga mora imati položen
ispit za strojovođu i nakon ispita još dvogodišnj´ii praksu u ložionici.
7. Magaciner mora imati srednju tehničku školu mašinskog odseka.
D. Kod centi aie preduzeća:
1. Generalni direstor preduzeća treba da bude šumarski inžinjer sa desetgodišnjom
praksom u državnoj ili nedržavnoj službi.
2. Na sve važnije vodeće polozaqe u Centrali preduzeća treba postepeno dovesti
oprobane stručnjake sa visokom fakultetskom spremom.
Napominjemo, da će se teško stanje »Šipada« i pomoću gore predloženih
delimični h mer a verovatno donekle popraviti, a Uprava Jugoslovenskog šumarskog
udruženja će u svoje vreme učiniti stvaran predlog za temeljitu raspravu ovoga
pitanja.


277




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Odajući šumarskoj administraciji puno priznanje za napore, koji se čine, da se
rad »Šipada« dovede u sklad sa. općim ciljevima šumarske politike, mi Vas molimo,
Gospodine Ministre, da izvolite primiti uverenie našeg osobitog poštovanja.«


Predsjednik Dr. Petrovi ć poipraćujući pročitanu predstavku izjavljuje, da
smatra, da je bilo potrebno uputiti ovu predstavku, jer se radilo o donošenju statuta, a
potrebno je, da se o radu i stanju »Šipada« i dalje vodi računa, naročito kad je Udruženje
u novinama istupilo sa svojom poznatom izjavom na osnovu zaključka na prošloj
sjednici. Imovne općine zadužene su sa Din. 50 milijona, pa se pitanje s pravom ne
skida s dnevnog reda. »Šipad« je u deficitu sa oko 116,000.000 dinara i javnost o tom,,
pa i šumarska, uglavnom vrlo malo zna. Pročitanom predstavkom poduzelo se nešto u
pitanju pragmatike, a sada treba raspraviti, što treba sa strane J. Š. U. učiniti dalje.


Dr. Baien : Šteta je što nemamo teksta statuta, o kojem se govori. I ranije se-
sa strane i Udruženja i sa strane drugih nekih šumarskih stručnjaka nastojalo, da dođe
do sređenih odnošaja u tom državnom preduzeću, no to je osujećivano, a svi znamo,
šta je sve ulogu igralo. »Šipad« je preveliko i preglomazno šumsko preduzeće, a priklapaju
mu se sve više nova područja propalih preduzeća u državnim šumama raznim
transakcijama. Na tom području moglo bi umjesto »Šipada« da radi veći broj manjih
državnih režija, pa da racionalnijim iskorišćenjem radnih snaga i vodećih stručnjaka
daju državi sve one lijepe koristi, kako ih daju i druge državne režije vođenje po
šumarskim stručnjacima.


Ing. Lenarčić : U predstavci je trebalo reći,, zašto se J. Š. U. interesuje za
»Šipad«. Za ´nas je to trebao biti najuzorniji objekat, gdje se radi sve do izrade primarnog
šumskog produkta. U Sloveniji su šumska imanja od 50´ ha dalje, koja kao
preduzeća rade tako do primarnog produkta; ona su atom prema golemom »Šipadu«.
Kod pravilne provedbe privredne politike, trebao je »Šipad« držati ove smjernice: biti
regulator tržišta posebice za meko, a posebice za tvrdo drvo, a zatim biti regulator
tehnike rada za ugled drugim, pa i privatnim šumskim preduzećima. Svega toga u
»Šipadu« nema. U doba najlošije konjukture izbacuju se ogromne mase drveta na
tržište. Siječe se primitivno, prevoz je trupaca neracionalan, jer je predalek. Prerada
na ogromnom industrijskom uređaju u Drvaru, gdje se u seljačkom do tada ambijentu
stvaraju najgori uslovi za stvaranje velikih masa radničkog proletarijata bez zajamčene
trajnosti poslovanja. To je socijalno opasno, za šumu stoga može biti i katastrofalno,
a i tehnički je neracionalno. Manja preduzeća razasuta po tom ogromnom području vrlobi
dobro socijalno djelovala među seljačtvom, koje svoju privredu tek izgrađuje i tek
sabira svoj poljoprivredni posjed prelazeći jače sa stočarstva na ratarstvo.


Prof. Dr. Pet račić: Čini mi se, da bi lojalno trebalo priznati, da je »Šipad«
nastupajući kao kupac kod prodaje hrastova drveta u doba niskih cijena pomogao vrlo
mnogo onim našim šumoposjednieima, koji su poradi načina svoga budžetiranja morali
i u teško doba da idu na tržište. Ti su šumoposjednici imali od) toga velike koristi.


Prof. Dr. Baien: Treba međutim iovom prilikom naglasiti, da najveći broj
naših šaimoposjednika nije u svoje ruke preuzeo sve one poslove, što ih je sa stanovišta
racionalne šumske privrede u svom intresu trebalo preuzeti. Vrijedi to i za mnoge
imovne općine, a pogotovo za zemljišne zajednice.


Ing. S mil a j : Uspjeli smo da kao šumarski stručnjaci uvjerimo o koristi sječe
i izrade drveta u šumi u vlastitoj režiji, dapače i o preradi na pilani, seljake članove
zastupstva imovnih općina, pa su za taj posao dali svoj pristanak i zaključak za
provedbu osnove, ali su namisao omeli šumarski stručnjaci kod nadzornih vlasti.


Prof. Dr. Petračić : Interesovao sam se za razloge tome postupku prve
nadzorne vlasti (Banske uprave), pa sam dobio odgovor, da je teško dati privolu za
provedbu tih osnova, gdje treba da je zaposleno šumarsko stručno osoblje stalnonepokretno, kad se neprestano stručno osoblje premješta često i bez potrebe, dapače


278




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 77     <-- 77 -->        PDF

i protiv radnih i poslovnih interesa, a da pri tom prva nadzorna vlast ne može ništa,
pomoći. Ne može se preuzeti odgovornost odobravajući poslove, kad se ne mogu dati
garancije i uslovi za odvijanje tih poslova.


Ing . Lenarčić : Smjernice, što bi ih moglo dati J. 5. U. za reorganizaciju
»Srpada« trebale bi se kretati u ovim granicama: Poslovanje »Šipada« mor a bit i
u prvo m red u aktivno , zato je prvi uslov racionalna parcelacija glomaznog
tog preduzeća. U šumi treba da rade šumarski stručnjaci, jer je valjan rad u šumi
zapravo i uzgoj šume. Na pilani može da radi i šumar, ali i drugi. Dvojbeno je, da bi
bilo dobro, da svaka šumarska režija ima i svoju pilanu, a kod tvrdog drveta, gdje je
potrebno mnoštvo sortimenata i veliko skladište, bilo bi to bez sumnje i opasno.


(Poslije još nastavljene i okončane diskusije zaključuje se, da za iduću sjednicu
Dr. Dragoljub Petrović i Ing. Bora Nikolić prouče na vrelima što bolje pitanje »Šipada«
i izrade nacrt smjernica za njegovu reorganizaciju. Taj nacrt da se što prije dostavi
Upravi Udruženja u svrhu dostave članovima Upravnog odbora na proučavanje, kako
bi se moglo sa slijedeće sjednice definitivno stanovište J. Š. U. uputiti Ministarstvu
šuma i rudnika!)


6. Izrada privrednih planova po neovlaštenim šumarskim inženjerima.
Dr. Ing. Dragoljub Petrov ać napominje, da se svojedobno pri izradi
Zakona o ovlaštenim inžinjerima predlagalo, da se s obzirom na malen broj ovlaštenih
civilnih šumarskih inžinjera omogući da privredne planove mogu izrađivati i državni
i drugi namještenici šumarski inžinjeri uz propisanu dozvolu svojih ureda i gosp. Min.
šuma i rudnika. Stilizovano je međutim u zakonu drukčije. Ne čini li se potrebnim,
da se na nadležnim mjestima zatraži promjena u napred spomenutom smislu, kad je
prijeka potreba, da se što prije donese mnogo privrednih planova naročito za šume
privatnika, korporacija i javnopravnih zajednica, a civilnih inžinjera nema dosta i ne
mogu brzo odgojiti većeg broja novih?


Ing. Pr e mužić : Izrade privrednih planova, pa i drugih šumarskih poslova
za privatnike laćali su se dosada gotovo svi zdravi umirovljeni državni šumarski
činovnici, a dozvolom Min. šuma i rudnika i mnogi aktivni. Bilo je tu i inkopatibilnih
slučajeva, kad se pravo uzme, ali se ipak nije privrednim planovima išlo pravo naprijed.
Pored nedovoljne presije sa strane vlasti, da se osnove i programi u propisanom roku
izrade, bilo je tome i drugih razloga. Aktivni su službenici toliko zaposleni redovnim
dužnostima, da se posla ili ne primaju, ili ga vrlo dugo obavljaju, a onda isprikama
šumovlasnika i sva svoje strane pomažu. Mnogi su sklopili pogodbe, prmili predujam,
započeli poslove, a onda ili kao penzioneri umrli ili kao aktivni kuda daleko premješteni.
Iz toga je nastalo mnogo zapletaja, pa i nepodobština. Mnogi šumarski inžhijeri
namješteni kod vrhovnog šumarskog nadzora nemaju ni prilike, da se praktički uvedu
u izradu privrednih planova, a nigda im tekući poslovi neće dopustiti da postanu brzi,
a ipak pouzdani radnici u tom poslu. Stoga dobro shvaćen interes našega šumarstva
upravo traži, da se što prije i što bolje razvije služba ovlaštenih civilnih šumarskih
inžinjera. I ovi, koji postoje, nisu baš previše zaposleni, premda imaju prava raditi na
području čitave države. Posao im u srezovima, gdje nema sjedišta civilnog mžinjeri,
preuzimaju penzioneri ili aktivni ili uopće, ili po nižoj cijeni, a šumovlasnici ne gonjeni
na udovoljenje zakona odgađaju izradu planova. Pomogne li se tu kako treba, neće ni
jedan ovlašteni civilni šumarski inzinier imati ništa protiv toga, ako poradi silnog
posla bude trebao uposliti čitavi zbor mladih svršenih šumarskih inžinjera, koji se
inače ne dočekaše namještenja u službu.


I n ž. Mi kl a u: Zakon o ovlaštenim inžinjerima je dobar u tom pogledu i ne
treba tražiti izmjena! (Usvaj a se!).
Ing. Ivan Sin Haj: U vezi s tom toč. dnevnoga reda stavljam ovaj prijedlog:
»Prema § 121. Zakona o ovlaštenim inžinjerima imade Ministar građevina u sporazumu


279




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 78     <-- 78 -->        PDF

sa nadležnim ministrima, a po saslušanju Saveza inžinjerskih komora donijeti u roku


od godine dana po stupanju na snagu ovcg Zakona potrebne Pravilnike i Poslovnike.


Predlažem, da J. Š. U zatraži od Ministarstva šuma i rudnika da dostavi na


mišljenje našem udruženju spomenute pravilnike i poslovnike, kada budu u Ministar


stvu šuma sastavljeni a prije nego se otpreme Ministarstvu građevina.« (Usvaja se!)


7. Pročitana su nova Pravila Ljubljanske podružnice J. Š. U., što ih je podružnica
dostavila Glavnoj upravi udruženja dopisom od 31. XII. 1937. broj 162.
Nakon diskusije pravila se u smislu čl. 29. Pravila J. Š. U. i člana 8. Pravilnika
za osnivanje i rad podružnice J. Š. U. od 20. Vili. 1932. (Šumarski List 1932. str. 632.)
odobravaju !


(Nova Pravila Ljubljanske podružnice bit će donesena u Šumarskom Listu, na
drugom mjestu).


8. Oporezovanje šuma i šumskih zemljišta, lug Otmar Miklau saopćuje, da
je prema zaključku prošle sjednice pod toč. 12. (Šumarski List broj 1. 1938. str. 34.)
proučio pribranu gradu po tom pitanju, no kako je u to u 2. broju Šumarskog Lista
za 1938. god. na strani 50—79 otisnut referat g. ing. A. Perušića, čitan na 61. Glavnoj
skupštini Udruženja dne 26. XI. 1937. u Novom Sadu sa dopunama kasnijih njegovih
studija i sa preciznije stilizovanim zaključcima (Šumarski List str. 78 i 79) u 7 točaka,
to nije bilo potrebno, da svoj referat posebice napiše, jer bi njegovi izvodi i podaci
ponajviše opetovali ono, što je već u tom štampanom referatu i člancima, nedavno u
Šumarskom Listu otisnutima, spomenuto. Stoga predlaže, da se zaključci g. Ing.
Perušića diskutovani po Glavnoj skupštini, a sada podneseni u preciznijoj stilizaciji,
usvoje i kao stanovište .1. Š. U., izuzevši toč. 6., s kojom se neslaže.
Nakon diskusije usvaja se predlog Ing. Miklau-a, a na predlog Dr. Balena
zaključuje se, da se umjesto ispuštenog teksta inž. Perušića u toč. 6. uvrsti ovaj tekst:
»Šume ili dijelovi šuma određeni za naučna ispitivanja naučnim zavodima treba da su
za vrijeme trajanja tih ispitivanja oprošteni od poreza.«


9. Projekat uredbe o reorganizaciji i sanaciji imovnih općina. — Ing. V j e . c eslav
Padoše vić izvješćuje, da se u svrhu pretresa projekta Uredbe o sanaciji i
reorganizaciji imovnih općina, koji je otisnut u Šumarskom Listu broj 2. 1938. str. 108—
114, održala konferencija gg. stručnih činovnika na službi kod imovnih općina, pa se
njemu kao članu Upravnog odbora .1. Š. U., a ujedno i čin. im. opć., stavilo u dužnost,
da dade svaku potrebitu obavijest o stanovištu zauzetom na toj konferenciji, te stoga
Upravnom odboru predaje slijedeći
Zaključak konferencije činovnika im. općina, od dne 26. februara 1938. u Zagrebu.


»Povodom objavljenja nacrta Uredbe o reorganizaciji, sanaciji i olakšanju stanja
krajiških imovnih općina sastali su se šumarski činovnici na službi kod imovnih općina
na konferenciju u Zagreb dne 26. februara 1938., pa su jednoglasno nakon svestrane
debate zaključili:


I. Tražimo, da se provede u život član 5. Naredbe Ministarstva šuma i rudnika
od 4. V. 1922. broj 13054, koji još u život nije proveden, t. j . da se provede, da osoblje
ilovni´h općina spadne na teret državnog budžeta i to već počam od 1. IV. 1938., a za
krajiške imovne općine da se propiše uplata doprinosa, kako to citirana Naredba određuje,
jer je to jedini način, koji je na zakonu osnovan.
II. Ako momentano nije moguće postupiti po traženju pod toč. I., predlažemo,
da se donese amandmanom u Finansij. zakonu za god. 1938/39. ove odredbe privremene
naravi, i to:
1. Dugovina na državnom porezu i banovinskom prirezu koju duguju imovne
općine do kraja 1937. brisât će se.
2. Neposredni porezi na zemljišta (šume) i zgrade imovnih općina otočke, ogulinske,
I. i II. banske, slimjske i gjurgjevaöke neće se razrezivati za 1938. god.
280




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 79     <-- 79 -->        PDF

3. Poresko olakšanje zemljariiie za oranice i vinograde predviđene po § 24. fin.
zakona za 1936./37. ima se protegnuti i na šumska zemljišta imovnih općina za godinu
1938.
4. Imovne općine oslobađaju se plaćanja dopunskog poreza.
5. Općinski prirez imovnim općinama ne smije se razrezati veći od 25% neposrednog
državnog poreza.
6. Ovlašćuje se Ban Savske ´banovine, da u budžetu za godinu 1938./39. propiše
banovinsku taksu na sječu šume u iznosu od 5%: vrijednosti prodane drvne mase, koju
svotu ima upotrebiti kao pripomoć samo za isplatu tekućih prinadležnosti osoblja
imovnih općina: otočke, ogulinske, I. i II. banske, slunjske i gjurgjevačke.
7. Ovlašćuje se Ministar šuma i rudnika, da imovnim općinama navedenim ovdje
pod toč. 6. ima iz fonda za pošumljavanje kao pozajmicu isplatiti u svrhu djelomične
isplate zaostataka na prinadležnostirna osoblja iznos od 5,000.000 Dinara.
8. Imovne općine oslobađaju se plaćanja fonda za pošumljavanje.
III. Ukoliko Ministarstvo šuma i rudnika hoće da donese Uredbu o reorganizaciji,
sanaciji i olakšanju stanja krajiških imovnih općina molimo:


da se drži našeg stanovišta izraženog gore pod toč. I. i LI.


Napokon se na spomenutoj konferenciji zaključilo:


»Da se umoli Upravni odbor Jugoslov. šumarskog udruženja, da predstavku, koju


na nacrt Uredbe ima izraditi, gospodinu Ministru šuma i rudnika preda jedna delegacija
Upravnog odbora, kojoj da se priključe još naročito izabrani delegati na toj konferenciji
i to gg.: In g. Vjenceslav Radošević iz Bjelovara, Ing. Ivan Smilaj iz Vinkovaca,
tag. Valter Muck iz Otočca i ing. Vlado Majstorović iz Karlovca. Trošak delegata da
se plati iz kase Udruženja.


Za slučaj izjave gosp. Ministra šuma i rudnika delegaciji, da će donesti Uredbu
prema predstojećem nacrtu, da se hitno sazove u Beograd konferencija svih šumarskih
činovnika na službi kod krajiških imovnih općina, kojoj imaju svi pridoći.«


Ing. L e n a r č i ć: Ne razumijem, kako bi uz postojeći zakon o šumama i činovničko
i lugarslko osoblje, postojalo tako užanso pustošenje šuma na području Otočke
imovne općine i pretvaranje u goli krš tamošnjih bregova, kako to prikazuje gosp.
Radošević.


Ing. Radošević : Prazna puška ne puca, služba loše plaćenih službenika je
loša. a nikako neplaćenih je gora, nego nikakva. U ostalomi osoblje tnema egzekutive u
svojim rukama. Prijave šumskih šteta presuđuju sudske i upravne vlasti, a uz amnestije,
intervencije i sve drugo, svatko zna, kako može biti sa čuvanjem šuma jedne
institucije, koja je tako dugo u potpunom gospodarskom rasulu, a uz postojeće zakonske
propise i njihovo vršenje sa strane nadležnih vlasti, ne mogu si pomoći zastupnici
vlasnika, sve kad bi znali i htjeli.


Dr. Petrović : Zaključak konferenceje činovnika, koji nam je pročitan, predstavlja
mjere za trenutačno olakšanje prilika imovnih općina i pomoć penzionerima, i
činovnicima za jedan čas, no imovne općine treba da vrše svoje zadatke trajno. Kako
da se to poluči?


Dr. Baien : Spominjao sam to i ranije prigodom rasprave istog predmeta na
Isjednici od 7., .. 1937. u Beogradu pod toč. 6. dnevnoga reda (Š. L. broj 7.-8. 1937.
god. str. 469—470), a velim i sada: da se riješi pitanje imovnih općina, trebat će pored
ostaloga provesti reviziju segregacije. Taj princip je ozakonjen slučajem pomoći
Stajskoj imovnoj općini već god. 1881. Taj slučaj, pa sam historijat i sve zakonske
ustanove o segregaciji šuma sadanjih imovnih općina jasno nam kažu, kako se ima
gledati na kreiranje državnih šuma na bivšem hrvatsko-slavonskom krajiškom području.
Nisu one po svom zadatku čisto i jednostavno vlasništvo čitave države,. Ne mogu
to biti ni danas. Seljaci graničari, morali su i u prošlosti, prem neuki i neškolovani


281




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 80     <-- 80 -->        PDF

^sami braniti svoja
prava, a ako je i koji školovan čovjek pisanim argumentima pokušao
pomoći tu obranu, tiskopisi su se plijenili. (Slušaj brošure šumara Nanicinija).
Ing. Premužić : Državne i imovne šume na području bivše vojne krajine
jedan su sklop. Kreiranje imovnih općina pokušaj je državne šumske politike, da
gospodarenje sa čitavim tim kompleksom šuma postane gospodarstveno što racionalnije.
Nije li pokušaj uspio, ostaje to pitanje i dalje na brizi državi, da iz sadanjih
šuma imovnih općina i segregacijom nazvanih šuma »državnih« najzgodnijim i najracionalnijim
putem podimiri zakonima priznate i zajamčene potrebe bivših krajišnika.
I nad strogo privatnim šumama vrši država snagom Zakona o šumama nadzor, pa može
spriječiti krčenje i uništavanje šume, sve da to vlasnik i hoće činiti. Šume su imovnih


: općina pod posebnim strogim nadzorom države .i država može, ako hoće, provesti, da
se i devastirane površine imovnih općina pretvore u dobre šume, kad se ni jedna para
novca imovnih općina ne troši, a nijednom klipom drveta ne raspolaže bez njena
odobrenja, sve šumske štete i naknade presuđuju njena nadleštva, a dugo već ni jedan
čuvar šuma, a kamo li činovnik, nije namješten, premješten, pohvaljen ni kažnjen bez
njene direktne volje. Treba li tek neuk seljak da izvan ove i takove organizacje traži
puta i načina, kako da se njegova imovina sačuva i učini, da na tlu određenom po zakonu
za produkciju drveta uistinu i bude valjana šuma? Ima viševrsnih titula za
obavezu države, da pomogne sada privremeno imovnim općinama iz škripca finansiiskog
i uopće šumarskogospodarskog, a samo država u sadanjim prilikama i može
efikasnim učiniti čuvanje šuma i usavršit gospodarenje sa šumama, jer ne smjje
da se zaboravi: iz narodne se imovine plaća i čuvarsko i stručno gospodarsko osoblje,
.. bez državne volje, bez vršenja dužnosti njenih nadleštava i činovnika ne može
narod efikasnim učiniti čuvanje ni racijonalnim i uspješnim gospodarenje u šumama.


Skroz je neosnovan i nepravedan zahtjev pod toč. 6. zaključka konferencije
činovnika im. općina, da se banovinskim budžetom Savske banovine propiše 5% taksa
za sječu šume na području te banovine, jer se time pogađaju i privatni šumoposjednici
slično nepravedno, kao što sa iznimnim zakonom o stanovima bili poslije rata pogo


đeni vlasnici starih kuća.
Savska banovina nije vlasnik ni uživalac državnih šuma na svom području, nije
skrivila ni pomogla lošem stanju imovnih općma, a svojim odredbama ne može propisivati
ni mjeru za njihovu sanaciju. Sanirati se imovne općine mogu, jer njihovo
zemljište nije pustinjsko, a na produktivnom zemljištu može biti vođeno isplativo gospodarstvo
barem za podmirenje svojih vlastitih životnih potreba.
I n g. Nikolić : Ipak bi za građu i gorivo morali pravoužitnici plaćati barem
neki doprinos, inače se drvo rasipa i šuma ne cijeni!
I n g. S m laj: Kod nekojih se imovnih općina dugo vremena već plaća za
pravoužitničko drvo za gorivo i građu toliko, za koliko se može kupiti i u državnoj ili
privatnoj šumi, a nigdje se više nedobivaposve besplatno.
Dr. Pe t račić : Udruženje ne može mirno gledati postepenu, a negdje i rapidnu
propast šuma ovolikih i vrlo važnih šumarskih zajednica, a ni stradanja tolikih svojih
drugova, njihovih udova i siročadi!


Po svršetku diskusije zaključuje se na predlog Dr. Petrovića, da se prednji
zaključci konferencije činovnika imovne općine dostave i podkrijepe predstavkom udruženja
gosp. Ministru šuma i rudnika ne saglasujući se (prema primjetbi Ing. Miklaua i
ing. Premužića) sa točkom 6. tih zaključaka u smislu diskusije; te mjere da J. Š. U.
smatra privremenima, a svoje će konačne predloge za definitivnu sanaciju podnesti
ministarstvu, što to prije samo bude moguće. Predstavku će gospodinu Ministru šuma
i rudnika predati izaslanstvo od dvojice ili trojice članova Upravnog odbora iz predsjedništva
i četvorice delegata činovništva imovnih općina, čije će troškove podmiriti


282




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Udruženje sa svotom do Din. 2.00«.—. Nacrt smjernica za definitivnu i trajnu sanaciju
imovnih općina neka do buduće sjednice izradi odbor: Prof. Dr. Baien, Ing. Smilai i Ing.
Premužić!


10. — Tajnik čita dopise podružnice Skoplje i Ljubljana u predmetu banovinskih
sreskih odbora za pošumljavanje. Skopljanska podružnica predlaže za delegata J. S. U.
u skopljanskom banovinskom odboru g. ing. Radovan a Djokovića , pretsjednika,
;a za njegova
zamjenika g. ing. Ljub o mi r a Spasića , tajniak podružnice. (Usvaja
se!). Delegat J. S. U. u banovinskom odboru Savske banovine gosp. ing. A n i ć, čita
sam svoj izvještaj. U tom odboru izabran je predsjednikom gosp. prof. Dr. Andrij a
P e t r a č i ć, delegat gospodarsko-šumarskog fakulteta u Zagrebu. U Ljubljani se banovinski
odbor za pošumljavanje još nije konstituisao, a podružnica izvješćuje o svome
radu i saradnji u svrhu kreiranja toga odbora. (Uzima se na znanje!)


Zaključuje se, da se zatraže izvještaji i od ostalih podružnica, da se prateći taj
rad može i sa strane J. Š. U. učiniti i poduzeti sve što treba, da se rad tih odbora
razvije i očekivanu korist donese!


11. — Tajnik čita prispjele izvještaje delegata J. Š. U. u poljoprivrednim komorama:
g. Ing. Stank o Sotošek a sa prvog i drugog zasjedanja Poljoprivredne
komore « Ljubljani. Pri debati o statutu i pravilniku komore nije uvažen predlog
Ljubljanske podružnice, da glavni tajnik komore i šefovi odsjeka moraju imati pored
akademske naobrazbe i položen državni stručni ispit, a na zauzimanje delegata J. Š. U.
primljena je odredba, da se za pomoćno strukovno osoblje komorskog ureda uzima
apsolvente nižih i srednjih strukovnih škola. Ustanovljen je poseban odbor za šumarstvo,
predsjednik mu je g. Beno Kotnik, posjednik, birani komorski vijećnik za srez
Dravograd, a tajnik g. Ing. Stanko Sotošek. Odbor će se sastojati prema potrebi. Na
zasijedanju komorskog vijeća se od šumarskih predmeta raspravljalo: o promjenama
lovskog zakona, o prevelikom zakupnom doba općinskih lovišta, o zaštiti domaćih
mačaka, o potrebi ukinuća zaštite zečeva, o popuzinama i t. d. Na predlog g. Sotošeka
ispuštena je iz rezolucije zaštita domaćih mačaka u šumi. Odluka o zaštiti zečeva je
nakon burne debate odgođena. Ing. Bogoljuba Miodragovića: sa prvog i
drugog zasijedanja Poljoprivredne komore u Nišu. Na prvom zasijedanju držao je
govor delegat J. Š. U. o važnosti šumarstva pored poljoprivrede. Poseban odbor za
šumarstvo nije osnovan. Budžetom za g. 1938. predviđeno je 50.000 Dinara za uređenje
bujica. Ing. S lob odan a Baranca : sa drugog zasijedanja Poljoprivredne komore
u Novom Sadu. Poseban odbor za šumarstvo osnovan je unatoč protivnog prijedloga
sa strane jednog inžinjera agronomije. Ne smije se pustiti samog delegata, da vodi
borbu za interese šumarstva u komorama, jer se vidi, da će biti potrebna propagandna
borba naročito među školovanim ljudima, pa i onima praktičkih struka. Qosp. ing.
Ljubo mir a Marko vica: sa prvog i drugog zasijedanja komorskog vijeća u
Skuplju. Biti će osnovan poseban odbor za šumarstvo sa šumarom stručnjakom na čelu.
Delegat J. Š. U. g. Marković izabran je jednoglasno za predsjednika skopske Poljoprivredne
komore.
Zaključuje se, da Uprava udruženja zatraži statute i pravilnike komora, da može
bolje uočiti mogućnost rada svojih delegata i uspješnije voditi i pratiti korespondenciju
sa svojim delegatima!


12. — Na natječaj J. Š. U. za svetosavske nagrade prispjela je samo jedna radnja
gosp. Luke Po du je, studenta šumarstva na šumarskom fakultetu u Zagrebu pod
naslovom: »Pogled na šumsko-gospodarske prilike otoka Visa«. Radnju su pročitala
4 člana Upravnog odbora. Zaključuje se na prijedlog tajnika Ing. Premužića, da se
radnja nagradi sa jednom od raspisanih nagrada u iznosu od 500 Dinara!
13. — Od dviju raspisanih stipendija .1. Š. U. natječajem u Šumarskom Listu
broj 12/37 str. 693—684. podijeljena je nakon razmotrenja pismenih molbenica jedna
283




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 82     <-- 82 -->        PDF

pripomoć u službi oslijepilom članu Udruženja Ing. Ivan u Sa cer u za usavršavanje
i osposobljenje za ipisanje šumarskih propagandnih članaka u dnevnoj štampi u iznosu
od Din. 5000, i to da mu se isplati odmah Din. 3000 za nabavu pisaćeg stroja, kojim se
slijepci mogu služiti; ostalih 2000 Din. da mu se isplati u 4 mjesečne rate po Din. 500.—
kao pripomoć za plaćanje lektora, koji će mu čitati odnosnu priručnu literaturu i same
njegove sastavke u svrhu korekture i nadopune. Druga stipendija za god. 1937./38. u
ukupnom iznosu od Din. 5.000.— podijeljeno je tkao jednokratna potpora po Din. 1.666.


— 1. Josipu Štefoviću, uč. V. razr. gimn. u Koprivnici, 2. Vlasti Polović,
uč. VII. razr. gimn. u Vršcu, 3. Milanu Kubo vicu, uč. VIII. razr, gimn. u Zagrebu.
Svega molbenica bilo je 9, od toga 3 od članova udruženja za usavršavanje u šum.
struci.
14. — Iz Kereškenjijeve pripomoćne zaklade podijeljena je pripomoć gospođama:
Anki Vraničar, udovi šum. ndazor. Križ. im. opć., Franjici Kern, udovi šum. nads., Dragi
Brosig, udovi nadšumara im. opć. Ogulinske, Milki Gürtler, udovi kot. šumara, Milki
Pere, udovi nadšum. Otoč. im. opć., Anki Lasman, udovi šum. savj. Ogulin, im. općine;
svakoj po Dinara 200.—. Ukupno 1200 dinara.
15. Udruženju studenata šumarstva Zemun daje se na njihovu molbu od 15. XII.
broj 146 i od 22. II. broj 41 potpora od Din. 250.— iz stavke budžeta za nepredviđene
rashode za nabavu knjiga za njihovu društvenu biblioteku, a uz to po jedan primjerak
onih knjiga, koje Udruženje rasprodaje.
16. Udruženju studenata šumarstva u Zagrebu podjeljuje se na molbu zaprimljenu
pod brojem 8. dne 4. I. 1938. potpora od Din. 250.— iz stavke budžeta za nepredviđene
izdatke za nabavu knjiga u njihovu društvenu knjižnicu.
17. Gospodina šum. pristava Miroslava Haniku uputi t će se, da podnese
molbenicu za dozvolu iznimno g polaganja stručnog ispita Ministarstva šuma i
rudnika. Odjeljenje za vrhovni šumarski nadzor, pa ako bude odbijen, da se eventualno
ponovno obrati na Udruženje!
18. Gospodinu Ing. Ivanu I sa je vu može se dati za otkup fotografskih
negativa propagandnih crteža Din. 100.—, ako on na to pristaje!
19. Projekat zakona o komasaciji zemljišta predaje se na proučavanje g. Ing.
S mil a ju, da na slijedećoj sjednici iznese eventualne primjedbe.
20. Ing. Živoj inu Van četo vi ću uručuje se predlog g. ing. Mazanka
o organizovanju propagandne službe i osnivanju društva prijatelja šume, da za buduću
sjednicu sastavi konkretan predlog.
21. Personalna politika Ministarstva šuma i rudnika. Gosp.
pros. Dr. Andrij a P e t r a č i ć, zatražio je iz vlastite pobude i na pritužbu većeg
broja članova udruženja, da se ova točka metne na dnevni red današnje sjednice.
Spominje da je svojevremeno pored ostaloga bila sazvana i poradi nezadovoljstva sa
personalnom politikom Ministarstva šuma i rudnika ona poznata izvanredna protestna
skupština Udruženja u Beogradu u god. 1928. 22. i 23. januara. Ipak se ni dalje, pa ni
u najnovije vrijeme ne opaža ni kod novih postavljenja, ni kod premještaja, a ni kod
podjele naročito odgovornih položaja, da se respektuju obziri reda i pravičnosti, pravo
shvaćeni interesi službe uopće, a napose šumarske. Nismo djeca ni slijepci, da ne
vidimo i ne razabiremo. Znamo da se tu radi o pravu odgovornih lica, za vođenje
opće šumarske, pa i personalne politike, i da je taj zadatak i težak i delikatan, ali smo
dužni osobito kao udruženje da upozorimo mjerodavne i odgovorne, a i da izrazimo
svoje nezadovoljstvo, ako opazimo, da nepodesnosti otimaju maha i prijete štetama po
dobre interese šumarstva poradi nezadovoljstva personala, kojemu su zadaci i po
prirodi teški, a u poratno su ovo doba baš ponajboljima upravo i preteški. Navodeći
samo primjera radi nekoje specijalne slučajeve, žali što mora konstatovati, da su
najčešće u svemu zapostavljeni baš Hrvati.
284




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Tajnik Ing. Preluži ć saopćuje, da su mu se mnogi članovi Udruženja mladi i
stariji obraćali pismeno i usmeno s negodovanjem, što Uprava udruženja ništa odlučna
i efikasna ne poduZimlje za realizaciju valjanije personalne politike. Nekoji se prijete
istupom, a drugi zahtijevaju saziv vanredne skupštine udruženja, ako intervecija
Upravnog odbora ostane bezuspješna. Precizira u čemu su glavne tužbe i zahtjevi.


Nakon podulje diskusije u koloj još učestvuju: Dr. Baien, Radošević, Nikolić i
Srailaj, zaključuje se, da predsjednik Dr. Petrović i oba podpredsjednika podu u ime


J. Š. U. pred gosp. Ministra šuma i rudnika i da mu uz usmeno obrazloženje uruče ovu
predstavku:
U Zagrebu, 3. marta 1938.
Broj 238-1938.
Gospodine Ministre!


Povodom mnogobrojnih pritužaba i izraza nezadovoljstva od strane mladih i
starijih članova Jugoslovenskog šumarskog udruženja u pogledu vođenja personalne
politike u povjerenom Vam Ministarstvu, uzeo je Uparvni odbor Udruženja na svojoj
sjednici od 27. .. 193«. u razmatranje te prigovore, pa je konstatovao, da ti prigovori
nisu bez temelja, a osim toga da su shvatanja i mlađih i starijih članova Udruženja po
pitanjima personalne politike ispravna, moralna i temeljena na jednom dobrom
poimanju zadataka i dužnosti šumarskih činovnika prema svom narodu.


Nezadovoljstva i prigovori, a i ideje o boljem i potrebnom ove su prirode:


1. Ima mnogo mladih svršenih šumarskih inžinjera bez mjesta. Od vremena do
vremena postavljaju se u državnu ili samoupravniu službu bilo pojedinci, bilo čitave
grupe kandidata. Pri tome se postavljenju ne vidi da bi se držalo ikojega principa,
koji bi odgovarao dobrim običajima, pravednosti, te dobro shvaćenim interesima
države, naroda i njegova šumarstva.
O novim se postavljenjima, i među mlađim i medu starijim kolegama, ističe
uglavnom ovo mišljenje i želja:


Država nije ničim obvezana, da svima svršenim šumarskim inžinjerima odmah
nakon svršenih studija dade namještenje u državnoj ili samoupravnoj šumarskoj službi.
Odgovorni rukovaoci personalne politike imadu stoga pravo, a i dužnost, da prigodom
prvog postavljanja biraju najbolje. Najbolji i glavni kriterij za to može da bude
polučeni uspjeh u školi, te vrijeme, kad su nauke svršili. Držeći se toga principa
državna će šumarska personalna politika ucjepiti već kod studenata onu svijest, koja
u ljudskim organizovanim zajednicama treba da vlada, da svaki pojedinac ima toliko
prava na posebne obzire, koliko svojim nastojanjem i kakvoćom zasluži.


2. Jednako se pri unapređivanjima ne pridržava ne samo principa istaknutog u
toč. 1., nego ni najjednostavnije šablone po godinama provedenim u jednoj grupi.
Zakonom o činovnicima propisano je, koliko najmanje mora pojedini činovnik provesti
u pojedinoj grupi, pa ni najbolji ne mogu prenaglo napredovati. Ustanovom šablonskog
promicanja u više plaćevne stepene vođeno je računa i o onima, koji bi poradi manje
vrsnoće sporije napredovali u grupama. Princip je taj Zakona o činovnicima dobar i
tendencija je njegova jasna: u interesu što bolje službe dao se poticaj natjecanju u
vrsnoći i valjanosti. Tko unapređenja ne provodi po tom principu, radi protivno duha
zakona, ali i protivno interesima države i naroda. U početnim godinama službe nije
uvijek lako ocijeniti sposobnost i vrsnoću ličnu pojedinog službenika, jer svaki posao
nije jednak za svakoga. Stoga nitko ne može prigovarati, ako napredovanja u službi
prvih godina idu šablonski po vremenu provedenom u službi, ostavljajući da dulje
čekaju u istoj grupi samo oni, koji su u vršenju dužnosti očito nemarniji, nesavjesniji i
koji zapuštaju svoje teoretsko i praktično usavršavanje. Ipak se stalno događa, da i u
nižim činovničkim grupama dobri i revni službenici godinama čekaju na promaknuće
285 6




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 86     <-- 86 -->        PDF

liai ih činovnika nisu takove, da bi oni to mogli izvršiti iz svoje pobude i svojih


.sredstava. Treba dakle da vrhovno vodstvo personalne politike o tom vodi računa i za


vremena učini, što mora biti. Ogromni i teški organizatorni i reorganizatorni poslovi


stoje pred nama!


6. I opći naš život i svaka njegova grana postojat će sve sređenijima i produktivnijima,
ako se kod rješavanja sviju naprijed spomenutih pitanja personalne šumarske
politike ne bude u Jugoslaviji pitalo, tko je veći Srbin ili manji Hrvat ili Slovenac, ali
se uza sve to bude držalo na umu, da ju poglavito sačinjavaju, drže i vole i Srbi i
Hrvati i Slovenci.
Gospodine Ministre! Nije srazmjerno davno, što ste preuzeli vođenje resora
Ministarstva šuma i rudnika, a ne upoznajete se po prvi puta prilikama IU njemu. U
svom ste javnom radu dolazili često u doticaj1 sa pitanjima naših šuma i šumarstva.
Molimo Vas, da biste svoju personalnu politiku upravili n naprijed izloženom duhu.
Uvjereni smo, da ćete iz ove pretstavke lako uvidjeti, da se Jugoslovensko šumarsko
udruženje u ovom pitanju obraća na Vas u dobronamjernoj i u iskrenoj želji za provođenje
ispravne personalne politike u podređenom Vam resoru, od čega će u vrlo velikoj
mjeri ovisiti uspjeh i Vaših nastojanja i nastojanja i rada podređenh Vam šumarskih
činovnika, čiji je stručni i drugarski pretstavnik ovo Udruženje.


Izvolite, Gospodine Ministre, i ovom zgodom primiti izraze našeg odličnog
poštovanja.
Za Jugoslovensko šumarsko udruženje:
Predsjednik: Tajnik:
Dr. tag. Dragoljub Petrović, v. r. Ing. Ante Premužić, v. r.


2:2. — Primaju se kao novi redoviti članovi J. Š. U. gg.: Ing. Še t in e Antun ,
v. d. šefa šum. uprave Križev. Im. opć. Donja Lendava; Ing. Sava Maksimović,
čin. pripravnik Ključ, šum. uprava; Ing. Kan e Stan i s lav, šum. pristav Odsek za
zagradbo hudournikov Ljubljana; Ing. Čok l Martin , šum. pripravnik Odsjek za
šumarstvo Ban. uprave Ljubljana; Ing. F un kl Alojzije, šum. pristav odsek za
zagradbo hudournikov Ljubljana; Ing. Još t Josip , šum. pripravnik kmetij. odsjek
Ban. uprave Ljubljana; Pavli n M a k s, podšumar, sresko načelstvo Celje; Ing.
Dučić Milan, čin. pripravnik Direkcije šuma Sarajevo; Ing. Mehić Mustafa,
čin. pripravnik Dir. šuma Sarajevo; Ing. S v e r g u n j e n k o Jakov , dnevničar Dir.
šuma Sarajevo; Ing. Bili ć M. Dragutin , dnevničar Dir. šuma Sarajevo; Ing.
Zita Vladimir, dnevničar Dir. šuma Sarajevo; Ing. Terzić M. Dušan, čin.
pripravnik Dir. šuma Sarajevo; Sklena r Josip , nadšumar, Bokani; Ing. Maljk o
S e r g i j, šum. pristav Dir. šuma Mostar; Ing. Hrsk a Ivan , šef šum. uprave Novigrad;
Ing. Benić Roko, čin. pripravnik Dir. šuma Banjaluka; Ing Bula Konstantin,
šum. inžinjer Zagreb; Ing. Korica Vladimir, čin. pripravnik Dir.
šuma Mostar ; Ing G r a h 1 i L j u b o m i r, šum. pristav Ivanjska.


Uzima se na znanje prijava o istupu i brišu se iz popisa članova: M a m u 1 a
J o v o, parna pilana, Jasenak; Ing. Ur o i ć Josip , šum. savjetnik Dir. šuma, Bjelovar;
M o s k a 1 j u k A 1 e k s a n d e r, podšumar, Tuzla; Ing. 2 u p an Josi p, šum. savjetn´k
Dir. šuma, Sušak; Dr. P a v e 1 i ć, advokat, Sušak; Josi k S e 1 a k, direktor banke,
Zagreb; Ing. Ši´balić Ra dojka, šum. inžinjer, Uzice; Ing. Stevanović M i 1 :v
o j e, šum. uprava, Vinkovci ; Šon ta Teodor, podšumar, Sarajevo ; S t o j a n o v ić
Ra divo je, sres. šum. referent, Surdulica; Rus Ivan, lesna industrija, Loški
Potok; Filipov i ć Zivan, šum. inžinjer, Bucuresti; Ing. Čuvaj Jo i k, šum.
savjetnik, Vinkovci; Ing. Strepačk i V j e k o s 1 a v, šum. inžinjer, \ v0vci; Ing.
Cenić Antun, šum. inžinjer, Vinkovci; Rehak Stjepan, trgovac urvom, Ključ;:


288




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 84     <-- 84 -->        PDF

iza zakonskog minulog vremena, a mnogi koji su i po uspjehu u školi i po vršenju


službe slabiji idu naprijed, čim nastane zakonska vremenska mogućnost.


Budući da najviši vodilac personalne politike ne može lično poznavati svih
mlađih činovnika, a ne može ih mnogo bolje poznavati ni stariji koji centralni činovnik,
očito je, da se ni ocjeni ni opisima neposrednih starešina ne poklanja dovoljna pažnja,
već ili se rukovodi ili popušta drugim uplivima, a to je u najvećoj mjeri štetno. Popušta
li se u tome pogledu utjecaju političkih ljudi, dvostruko je zlo, jer se kvari i valjani
činovnički 1 opći politički duh u zemlji.


Kod starijih činovnika viših grupa lakše je biti na čistu o stručnim sposobnostima
i vrsnoći pojedinog službenika. Bilo je već uposlenja u raznim radovima, mjestima i
prilikama. Tu već može i treba da bude većeg difenciranja po vrsnoći, a i veće su
štete u svakom pogledu, ako nesposobni i nevrijedni šablonski, a pogotovo traženjem
pomoći uplivnih ljudi, dolaze u grupe, koje su vezane na odgovorne više položaje.
Nepodesan takav činovnik škodi poslu, pa i karijeri moralno i stručno majvaljanijih
službenika, koji pod njim služe. Stariji činovnici već se mnogostruko medu sobom
poznaju, pa ako se dogodi neurednost u promicanju, zna se i za okolnosti, pa su kritike
i prigovori opravdani, jer se nikome vodstvo personalne politike ne daje zato, da ju
loše vodi.


Nije lako doći do valjanih i sposobnih ljudi na višim vodećim mjestima. Za to ´
nisu dovoljne samo obične ljudske kreposti revnost, dobra volja i poštenje, već treba
i posebnog duševnog dara. Ako revni, valjani i duševno nadareni ljudi ne dođu na
odgovarajuće mjesto, već ostanu u pozadini, ostaju bezplodna čitava razdoblja u pojedinim
strukama. Nakon svega, što se odigralo u našim šumama i šumarstvu od rata
ovamo, moramo da naročito naglasimo, da se pod svaku cijenu mora nastojati, da pri
izboru šumarskih činovnika za odgovorna vodeća mjesta, a prema tome i za unapređivanje
u više grupe, bude mjerilo — pored stručne spreme i praktičnog iskustva —
moralna čestitost i nepristranost.


Bez obzira na mlađe i starije moramo primjetiti, da je opaženo, kako je u
vremenu, kad se javljalo da poradi poteškoća finansijsike prirode neće dulje vremena
biti među činovnicima unapređivanja, ipak bilo unapređivanja u drugim strukama, ali
ne u šumarstvu. Zastalo je, a stoji i sada, poglavito unapređivanje činovnika i službenika
kod imovnih općina. Ostalo je i do danas, a nismo opazili, da se proti toga što
poduzimalo u novije vrijeme, da se u šumarskoj struci poveća broj viših grupa, kako
bi se postigao srazmjer primjerice s pravničkom ili profesorskom strukom. Znamo da
tome može biti razlog krivo mišljenje, da šumarski činovnici pored redovne prinadležnosti
imadu mnogo drugih dohodaka. Pravo je stanje u tom pogledu poznato, pa Vas,
gospodine (Ministre, molimo, da prigodom Vaših zeuzimanza za potrebne poboljšice u
šumarskoj struci u tom pravcu ustrajno obarate krive pretpostavke na najmjerodavnijim
mjestima.


3. Češći premještaji početnika u šumarskoj službi potrebni su njima samima
poradi sticanja stručne prakse i upoznavanja prilika u pojedinim dijelovima države, a
ujedno je to potrebno, da pretpostavljeni spoznaju, za koju je specijalnu granu koji
šumarski inžinjer po spremi i nagnuću najsposobniji. Kad se uglavnom i jedno i drugo
postigne, tada narav šumarske službe i šumarskog gospodarstva traži, da pojedinac
ostaje dugo na jednom mjestu. Upoznati tlo, klimu, ljude, tržne prilike, vidjeti i snaći
se u redovno velikim šumskim kompleksima samo po sebi nije lako. Dati nešto od sebe
u čitav proces šumske produkcije još je teže i dugotrajnije, a ako se ne promatraju
rezultati svojih nastojanja, ostaje se i uz najbolju volju trajni diletant. Cesto premještenje
šumarskih činovnika u najboljoj radnoj snazi donosi otprilike isti rezultat, kao
kad bi se, na primjer, seljak u svome životu desetak puta1 selio s jednoga kraja države
286




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 85     <-- 85 -->        PDF

na drugi. A ipak je očito, da je lakše iskustvo sticati i prema njemu se ravnati kod
jednogodišnjih usjeva, nego kod šume, gdje od sjetve do sječe prolazi više od čitavog
ljudskog vijeka.


Uza sve su to prečestom premještanju šumarskih činovnika povodom vrlo često
i ovi razlozi: upliv drvarskih trgovaca, kad je činovnik vjeran službodavou; upliv
šumskih krađljivaea, ako se neprestano čuva i brani država i narodna imovina; ako
se činovnik sav posveti samo svojoj struci, a međutim se od njega očekuje da bude
politički korteš; od kogagod voljeni činovnik dobiva novo mjesto, jer je slučajno bolje
ili on samo misli da je bolje; i t. d. i t. d. Logično je da uz takove prilike najbolji
elementi nisu nigdje dugo trpljeni, a nevaljale! se u zlu usavršuju.


Još je teže upoznavanje prilika i plodonosan rad starijim činovnicima na vodećim
mjestima, jer im je djelokrug na ogromnim površinama. Često premještano takvo
osoblje ili onda uopće ne vodi ili loše vodi svoje poslove.


Događalo se i u najzadnje vrijeme da su stariji činovnici godinu-dvije pred
penzijonisanjem premještani sa svojih mjesta, gdje su duže vremena radili i bili s
poslom i prilikama dobro upoznati, bez ikakvog valjanog razloga u druga mjesta na
posao, koji nisu pobliže poznavali i u koji se u poodmakloj svojoj dobi nisu mogli
uživiti. Služba je šumarska diferencirana na upravu državnih šuma, vrhovni šumarski
nadzor i upravu kod samoupravnih šumskih zajednica. Svuda su tu drugi poslovi i
upotrebljuju se drugi propisi i druge česti Zakona o šumama. Premješten stariji čovjek
u nenavikle nove prilike, bačen je zapravo izvan stroja, pa ni kriv ni dužan moralno
trpi, jer ga mladi sude prema momentanom radu.


Samo se po sebi razumije, da je besmisleno i u najvećoj mjeri štetno, kad
činovnik, koji je svoju mladost i muževno radno doba proveo u jednoj od spomenutih
vrsta službe, postane vodeća ličnost u drugoj vrsti službe ili u kraju, koji mu je po
svim prilikama posve nov.


4. Naročita specijalizacija poslova nije kod nas još provedena, premda se potreba
za to već osjeća, i sve će se više osjećati. Kao speicjalni poslovi smatraju se: pošumljavanje
krševa i goleti, služba građevnih referenata i referenata za bujičarsku službu,
a u novije doba i režijskih referenata. Intenzivno i predano bavljenje specijalnim
poslom dulje vremena onemogućuje univerzalni tudij i praksu. Štetno je i nezgodno
ne voditi o tome računa, pa naročito starije takve ljude premještati na drugu vrstu
posla bez razloga, a bez sporazuma s njima. Najprirodnije je, da na ovakvom specijalnom
poslu pojedinac može stvoriti opsežniju i dobro promišljenu osnovu rada, čije
bi ostvarenje bilo od velike koristi po šumsko gospodarstvo ili pojedinu vrstu zadataka
šumarske službe. Od mnogostruke je štete držanje na takvom specijalnom poslu dulje
vremena čovjeka nesposobnog za taj posao.
5. Uslijed čestih dosadašnjih premještanja, potresa prouzročenih velikim zloupotrebama
s dugoročnim šumskim ugovorima, uvođenja u život novih zakona ,i propisa,
još uvijek nedovoljno organizovane i preglomazne administracije — osobito u pitanju
rukovanja u budžetskim kreditima, premalen se broj šumarskih činovnika kod nas
mogao razviti u naročito jake, svestrano orijentirane i inicijativne ljude. Sve je na
svojim mjestima većim dijelom u prenapetom svakidanjem radu. Neće biti, Gospodine
Ministre, moguće riješiti sviju zadataka šumarske struke, koji se moraju brzo svršiti, niti
ispraviti pogrešaka, kojih je nažalost bilo i više nego na pretek, ako se odmah ne
počne brinuti zgodnim mjerama, da se osobito sposobni pojedinci i među starijim i
među mlađima, ne osposobe za posao reorganizacije, modernizacije u usavršavanja
struke. U tu je svrhu potrebno, da se veći broj nadarenih i spremnih inače ljudi može
slobodnije i bolje posvetiti studiju domaćih i stranih prilika i izradi osnova za poboljšanje
davanjem slobodna vremena i potrebitih sredstava za to. Materijalne prilike
287




ŠUMARSKI LIST 5/1938 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Ing. M ott Rafaël, šum. pristav, Vinkovci; Ing. Jovan ović Nikola, šum.
uprava, Pirot;


Primaju se kao novi članovi pomagači: Mihaljević Bartol, apsolvent
šumarstva, Zagreb; Češljar S. Ljubomir, student šumarstva, Zemun ; C i v i d i n i
Rudolf, student šumarstva, Zagreb; Lipova c Josip , apsolvent šumarstva,
Zagreb; Horak Josip, student šumarstva, Zagreb; Ing. Gustav štigltnajer,
volonter čin. priprav., Ilok; .1 e 1 a č a Vladimir , honr. dnevničar, Sarajevo; S g e r m
Franjo, honor. dnevničar, Sarajevo; Hladiš Ivan, Ivanjska; Žakula Sokrat,
honor. dnevničar, Sarajevo.


23. — Eventualis a:
a) Na obrazloženi prijedlog g. Ing. Vjenceslava Radoševića, zaključuje
se, da se gospodinu Ministru šuma i rudnika uputi slijedeća predstavka:
Broj 237-193«, Zagreb, 3. marta 1938. — Gospodine Ministre! Zakonom o
činovnicima od 31. III. 1931. (§ 133—157) ustanovljen je činovnički perzioni fond u
svrhu isplata porodičnih penzija činovnika i ostalih državnih službenika. Fondom rukuje
Državna Hipotekama banka.
Naređenjem Kr. Banske uprave savske banovine u Zagrebu od 5. III. 1932. broj
18056-111-32, kojega prepis priiez!, određeno je. da ulozi činovnika i službenika, na
službi kod imovnih općina ne ulažu se u državnu hipotekama banku, kako to Zakon
odenđuje, već da se ti ulozi imaju ulagati:


a.) od činovnika u blagajnu Kr. banske uprave Savske banovine u Zagrebu u
zakladnim poslovima kao doprinos za »Mirovinsku zakladu činovnika imovnih općina«.


b.) od zvaničnika i služitelja (lugarskog osoblja) u koju sigurnu banku.
Povodom premještaja činovnika od imovne općine u državnu službu odnosno
obratno od države k imovnoj općini nastalo je pitanje, kako se u slučajevima prernještenja
sa ulozima u taj fond ima postupati, pa je Finansijskim Zakonom za 1937./38.
god. — III. razdeo — ostale odredbe § 94. toč. 2. g. donese slijedeće amandmane:


»g.) U § 143. dodaje se nov — četvrti stav koji glasi:
4.) Izuzetno od drugog stava svi ulozi koji su posle 31. marta 1931. uplatili u
penzioni fond imovni opština oni državni činovnici, koji su premješteni u državnu
službu, predaće se zajedno sa odgovarajućim interesom, Činovničkom penzionom fondu
kod državne Hipotekarne banke. Isto tako svi ulozi, koji su poslije 31. marta 1931.
uplatili u činovnički penzioni fond oni državni službenici, koji su premješteni u imovne
opštine, predaće Državna hipotekama banka, zajedno sa odgovarajućim interesom
Penzinom fondu dotične imovne opštine. — Ovako će se postupiti u svakom slučaju
kad se službenik premješta iz imovne opštine u državnu službu i obartno.«


Kako je Naredbom od 4./V. 1922. donesenom na osnovu čl. 5. i 36. Uredbe od
27./VI. 1921. o izmenama i dopunama Uredbe o ustrojstvu Ministarstva šuma i rudnika
od 15. marta 1919. uprava šuma imovnih općina podržavljena, a osoblje imovne općine
prevedeno u državnu službu, sa svim pravima i dužnostima, koje ima državno ukazno
odnosno neukazno šumarsko osoblje, to citirani amandman stoji u suprotnosti sa
odredbama Zakona o činovnicima.


Molimo Vas, Gospodine Ministre, da tu suprotnost odstranite, pa predlažemo,
da se finansijskim zakonom za 1938,/39. donese slijedeći amandman:


»Odredbe §. 133. — 159. Zakona o činovnicima od 31. marta 1931. važe za činovnike
i službenike imovnih općina, jer su činovnici i službenici imovnih općina prevedeni
Naredbom Ministarstva šuma i rudnika od 4. maja 1922. Broj 13054 u državnu službu


289