DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1938 str. 16 <-- 16 --> PDF |
do ispod Gospića, a obuhvaća čitav naš Krš, koji imade godišnje 1500 do 2000 mil. Najviše oborina imadu Mrzle Vodice sa 3.400 mil.« »Dakle već ta pojava ili konstatacija i odviše jasno pokazuje da se klimatski krajevi o kojima govorimo obzirom na tetrijeba nimalo ne razlikuju.« »Što se pak tiče edafskih i ekoloških momenata stvar je ova: čitav taj teren to jest sav sjeverozapadni dio naše države jest Podzolno tlo na skeletnom substratu, koji je vapnenac raznih formacija. To je opet po mapi prof. Stebuta. Ako je dakle čitavo tlo pozolno, a ne alpinski sistem, sa skoro sasma istim klimatskim prilikama, nemamo razloga da pravimo kakvu razliku između divljači, koja živi pod istim prilikama, samo na raznim mjestima. Što se tiče upliva oceanske klime to su pod njom isto tako Kapela kao i slovenske planine. Privremene razlike temperature ne mogu imati jačeg upliva na razvoj divljači, koja je rasla na istom tlu koja je u istoj ovisnosti od mrtve i žive njene okoline i gdje je flora tla ista, ne samo na površini, nego u samome tlu, pošto je ono jednako podzolsko u Sloveniji kao i u Kapeli, Velebitu i t. d.« »Iz svega toga ne stoji da bi kapeski ili koji drugi tetrijeb našeg užeg kraja iz razloga koje navada g. Ing. Turkalj morao biti jači i teži.« Ja sam se po ovome obratio i na druga lica, da se čuje i njihovo mišljenje. Tako sam se obratio na gosp. Kost u Popovića , uvaženog poljoprivrednog stručnjaka i selekcionara, dok je boravio u Ogulinu, jer po ovome pitanju moraju dati svoje mišljenje i stručnjaci u užem opsegu ovoga predmeta. Qosp. Popović bio je tako ljubazan, pa mi je pročitavši ranije članke moje i protivničke, odgovorio doslovce ovo: »I ako nisam »po zanatu« lovac, nego športski ribar, ja sam s velikim zanimanjem pročitao napise »Veliki tetrijeb« u 4 i 7 broju L. R. Vjesnika. A kako i da ne, kad ste Vi upravo filmskom vještinom čovjeku dočarali ove časove, koji važe kao najuzbudljiviji u lovačkom športu.« »Iz oba napisa razabrao sam, da između Vas i gospodina Dra Š. postoje različna mišljenja o tome, da li je tetrijeb iz Kapele i onaj iz Sk> venije sasvim isto ili postoji među njima neka razlika. Vi zastupate ovo posljednje mišljenje, a gosp. Dr. Š. ono prvo. Akoprem stvarno nemam prava da kao stručnjak dajem o tome svoje mjerodavno mišljenje, jer to može činiti samo onaj ko je vršio usporedna ispitivanja na primjerpima iz Kapele i Slovenije, ja sam ipak mišljenja, da ste po ovom pitanju Vi u pravu. Teorijski pružena je mogućnost, da Kapelski tetrijeb bude nešto drugo još i u jačoj mjeri nego što to Vi naglašujete, jer je to po zakonima o varijabilitetu i mutabilitetu sasvim moguće. Recimo: po tinta zakonima Kapelski tetrijeb može s najvećom sigurnošću da bude jedna rasa tetrijeba, a slovenački druga rasa, akoprem Vi niste u Vašim tvrđenjima ni išli tako daleko. Iz Vaših razlaganja to bi bio samo jedan soj, pod kojim imenom se smatra nešto što je manje od rase. Ali da ste tvrdili i da je Kapelski tetrijeb naročita rasa, vi ne biste pogriješili. Pretpostavljam, razumije se, da i jednog i drugog tetrijeba poznajete. Ovakvo mišljenje o ovom predmetu daće Vam svaki biolog, osobito selekcionar-, kao što´ sam i ja. To je naukom dokazana i neoboriva istina.« »Zanimljivije je u ovoj stvari pitanje o uzrocima, koji su doprinijeli, da se Kapelski i slovenački tetrijeb razlikuju. Razne vrste varijabiliteta bivaju prouzrokovane raznim, često puta i nepoznatim uzrocima, kao n. pr. što je slučaj kod spontanih varijacija i mutacija. Među nedvojbene 314 |