DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1938 str. 16     <-- 16 -->        PDF

do ispod Gospića, a obuhvaća čitav naš Krš, koji imade godišnje 1500


do 2000 mil. Najviše oborina imadu Mrzle Vodice sa 3.400 mil.«


»Dakle već ta pojava ili konstatacija i odviše jasno pokazuje da se
klimatski krajevi o kojima govorimo obzirom na tetrijeba nimalo ne
razlikuju.«


»Što se pak tiče edafskih i ekoloških momenata stvar je ova: čitav
taj teren to jest sav sjeverozapadni dio naše države jest Podzolno tlo
na skeletnom substratu, koji je vapnenac raznih formacija. To je opet
po mapi prof. Stebuta. Ako je dakle čitavo tlo pozolno, a ne alpinski
sistem, sa skoro sasma istim klimatskim prilikama, nemamo razloga da
pravimo kakvu razliku između divljači, koja živi pod istim prilikama,
samo na raznim mjestima. Što se tiče upliva oceanske klime to su pod
njom isto tako Kapela kao i slovenske planine. Privremene razlike temperature
ne mogu imati jačeg upliva na razvoj divljači, koja je rasla na
istom tlu koja je u istoj ovisnosti od mrtve i žive njene okoline i gdje je
flora tla ista, ne samo na površini, nego u samome tlu, pošto je ono
jednako podzolsko u Sloveniji kao i u Kapeli, Velebitu i t. d.«


»Iz svega toga ne stoji da bi kapeski ili koji drugi tetrijeb našeg
užeg kraja iz razloga koje navada g. Ing. Turkalj morao biti jači i teži.«


Ja sam se po ovome obratio i na druga lica, da se čuje i njihovo
mišljenje. Tako sam se obratio na gosp. Kost u Popovića , uvaženog
poljoprivrednog stručnjaka i selekcionara, dok je boravio u Ogulinu, jer
po ovome pitanju moraju dati svoje mišljenje i stručnjaci u užem opsegu
ovoga predmeta. Qosp. Popović bio je tako ljubazan, pa mi je pročitavši
ranije članke moje i protivničke, odgovorio doslovce ovo:


»I ako nisam »po zanatu« lovac, nego športski ribar, ja sam s velikim
zanimanjem pročitao napise »Veliki tetrijeb« u 4 i 7 broju L. R.
Vjesnika. A kako i da ne, kad ste Vi upravo filmskom vještinom čovjeku
dočarali ove časove, koji važe kao najuzbudljiviji u lovačkom športu.«


»Iz oba napisa razabrao sam, da između Vas i gospodina Dra Š.
postoje različna mišljenja o tome, da li je tetrijeb iz Kapele i onaj iz Sk>
venije sasvim isto ili postoji među njima neka razlika. Vi zastupate ovo
posljednje mišljenje, a gosp. Dr. Š. ono prvo. Akoprem stvarno nemam
prava da kao stručnjak dajem o tome svoje mjerodavno mišljenje, jer to
može činiti samo onaj ko je vršio usporedna ispitivanja na primjerpima
iz Kapele i Slovenije, ja sam ipak mišljenja, da ste po ovom pitanju Vi u
pravu. Teorijski pružena je mogućnost, da Kapelski tetrijeb bude nešto
drugo još i u jačoj mjeri nego što to Vi naglašujete, jer je to po zakonima


o varijabilitetu i mutabilitetu sasvim moguće. Recimo: po tinta zakonima
Kapelski tetrijeb može s najvećom sigurnošću da bude jedna rasa tetrijeba,
a slovenački druga rasa, akoprem Vi niste u Vašim tvrđenjima ni
išli tako daleko. Iz Vaših razlaganja to bi bio samo jedan soj, pod kojim
imenom se smatra nešto što je manje od rase. Ali da ste tvrdili i da je
Kapelski tetrijeb naročita rasa, vi ne biste pogriješili. Pretpostavljam,
razumije se, da i jednog i drugog tetrijeba poznajete. Ovakvo mišljenje
o ovom predmetu daće Vam svaki biolog, osobito selekcionar-, kao što´
sam i ja. To je naukom dokazana i neoboriva istina.«
»Zanimljivije je u ovoj stvari pitanje o uzrocima, koji su doprinijeli,
da se Kapelski i slovenački tetrijeb razlikuju. Razne vrste varijabiliteta
bivaju prouzrokovane raznim, često puta i nepoznatim uzrocima, kao


n. pr. što je slučaj kod spontanih varijacija i mutacija. Među nedvojbene
314