DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1938 str. 17 <-- 17 --> PDF |
uzročnike varijabiliteta ubraja se bez sumnje i samo stanište, gdje dotična životinja ili biljka ima svoju postojbinu. U konkretnom slučaju ima da se utvrdi, jesu li prilike i uslovi kapelskoga staništa različni od onih u Sloveniji. Vi tvrdite da jesu, gospodin Dr. S, misli da nisu. Ovdje ste Vi u pravu. Rezultanta svih uslova na Kapeli bezuvjetno je drukčija od one u Sloveniji i to po svima njenim komponentama (množini oborine, temperaturi, tlu, flori i dr.). Tu ne treba voditi duge raspre* da se to dokaže. Ja ću se osvrnuti samo na jedno tvrđenje gosp. Dra Š., na ono da je čitavo područje, kako Kapele, tako i Slovenije podzolno tlo. Ovo nije tačno. Ovo područje samo je područje, na kome je postajanje i izgradnja tla upućeno smjerom opodzoljivanja. Radi se dakle ne o tipu tla, već o tipu procesa izgradnje tla. To područje pozola ide neprekinuto sve do Mačve i Šumadije, a htjeti onda po toj logici gosp. Dr. Š. tvrditi, da su uslovi staništa na području podzola isti, bila bi velika pogrješka. I ako je Kapela područje, gdje bi se sigurno stvarao podzol, kad bi se uopće mogle tamo zadržati debele naslage zemlje, danas tamo ima malo podzola, a mnogo skeletnog tla, kod koga i te kako dolazi još do izražaja njegovo mineraloško porijeklo. Pa zašto ne dopuštati, da je hrana tetrijeba. koja potiče od na vapnenom tlu raslih biljaka, bolja n. pr. od hrane sa škriljevca; i zašto ne dopuštati, da su povoljniji klimatski uslovi u Kapeli, gdje je domašaj morskih struja jači nego u Sloveniji! Ja u tom pogledu dijelim potpuno Vaše mišljenje, i to tim više, što ste ga Vi iznijeli i sa za učenjaka potrebnom rezervom opreznosti: »da sve naše današnje znanje o velikom tetrijebu nikako nije iscrpljeno, mnoge stvari, koje smo držali kao ustaljene činjenice, mijenjaju se novim spoznajama i tako nam ostaje još mnogo stranica u životu našega tetrijeba nepoznatih i neis traženih«. »U prilog Vaše tvrdnje, da je kapeski tetrijeb poseban tip svoje vrste i da je on tip svoje »rodne grude«, neka Vam naročito posluži i pojava poznata kod naše pastrve. U ogulinskom srezu, dakle na malom području, imamo oko desetak rječica, u kojima živi pastrva. Skoro u svakoj živi druga rasa, koja se razlikuje po uzrastu, obliku, boji i šarama, po načinu hranjenja, po dobi mrijesta i u svemu drugom. Nisu to nipošto mjestne modifikacije prouzrokovane obilnijom hranom, temperaturom vode i t. d., već nasljedne razlike, Da je ovo tačno, o tome smo se uvjerili proučavajući te ribe iz raznih rječica, donijete da žive pod istim uslovima u Banovinskom ribogojilištu u Turkovićselu. A ovdje očuvale su one svoje stare osobine, što je potvrda za to, da su to različne rase«. Prema tome vidi se, da se ovaj poznati poljoprivredni stručnjak priklanja mome stajalištu. Oni od suprotnog stajališta pišu: »Ako je dakle čitavo tlo podzolno. a ne alpinski sistem sa skoro istim klimatskim.prilikama, nemamo razloga da pravimo kakvu razliku između divljači, koja živi pod istim prilikama samo na raznim mjestima«. Ova je tvrdnja nerazuljiva, jer podzolno (isprano) tlo može biti svako tlo, pa i alpinsko tlo. Riječ »podzol« dolazi od grčke riječi zola = pepeo, podzol = pepelu sličan ili kao pepeo. Kod nas se zove takova zemlja bjeljuša ili pcpeljuša. To je tlo, koje mora biti duboko više metara, tako da kiše mogu iz gornjih slojeva u donje isprati hranive i ostale sastojine osim silikata, tako da ostane gore samo kremeni pijesak (Si 02) i takova je zemlja onda neplodna. Podzol ide od 700 mm do maksimalno 4.000 mm oborina, a to je velik pojas. Podzolno tlo može dakle da se razvije i na 315 |