DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1938 str. 18     <-- 18 -->        PDF

alpinskom kao i na kraškom sistemu. Slovenačke su planine, kako je prije
istaknuto, manje pod uplivom južnih vjetrova. Najbolje se to vidi po
zimi, kada snijeg mnogo prije okopni na brdinama Velike Kapele nego u
Sloveniji. Za skijanje traje snijeg u Sloveniji dulje nego u Gorskom
Kotaru. Zima je u Kapeli s obzirom na snijeg ii smrzavicu blaža od one
u Sloveniji. Livade su na brdima Velike Kapele odlične. Tako je n. pr.
godine 1935. trava na livadi na vrhu Bijele Kose (tetrijebsko stanište)
bila visoka do 80 cm. Dok u Alpama smrekove sastojine tek počimlju u
visini od 900 do 1.200 m i u tim položajima postizavaju svoj optimum,
to u području Gorskog ´Kotara nailazimo na tim položajima još samo
na rijetka smrekova stabla utrešena u bukove i jelove sastojine. Na visim
brdima Kapele čini granicu vegetacije bukva i klekovina bora, dok
smreka gotovo sasvim izostaje, a za bukvu znamo, da traži blažu klimu.
Tu dakle ne vidimo, kao u Alpama, pravilni niži pojas bukove šume
(fagetum), nad kojim bi se dalje gore sve do granice vegetacije prostirao
pojas smrekove šume (picetum). Ove su činjenice dokaz, da u ovim područjima
postoji u vertikalnom slijedu klimatskih zona izvjesno poremećenje,
koje bitno utječe na rasprostranjenje biljnih vrsta i njihovih asocijacija.
To opaža i Dr. I. H o r v a t, kad je istražujući planinske livade
u tom području u svojoj knjizi: Vegetacijske studije o Hrvatskim planinama
(na str. 7 istaknuo, da se uslijed lokalno-tektonskih i klimatskih
prilika, u prvom redu zbog upliva vjetra, nailazi na obrat vegetacijskih
zona. Tako se na planinske livade već nailazi u zoni klekovine, a
često i ispod dosta vis.oke bukove šume.


Obratio sam se i na poznatoga lovca g. I. Premrou-a, industrijalca
na Sušaku, koji je lovio i ustrijelio dosta pijevaca i u Kapeli i u Sloveniji,
pa mi taj gospodin kaže ovo: »Tetrijeb slovenački posve je drugačiji od
kapelskog, on je manji i lakši od kapelskog, boje tamnije ii više istih tonova.
Dosta je da vam kažem, da živi pod posve drugim prilikama nego
u Kapeli; on je tamo navikao na ljude i na promet, ubio sam ga na pjevanju
300 m nad željezničkom prugom. Kapelski tetrijeb živi u prašumi,
vrlo je oprezan i boji se čovjeka; po svemu svom ponašanju, po izgledu
i po jačini on je u pravom smislu riječi »Urhan««.


Dosljedno svemu tome kapelski tetrijeb, a jednako i velebitski, mora


. uslijed blaže klime i s time u savezu bolje hrane na vapnenastom tlu biti
jači, veći i teži od slovenačkog tetrijeba i kad ne bi bilo tako, to ne bi
bilo pravilno, već obratno: nepravilno i izuzetak. I jer medu uzročnike
varijabiliteta spada samo stanište, gdje dotična životinja ili divljač ima
svoju postojbinu, i jer su ta staništa u pojedinim krajevima različita, to
slijedi, da i divljač, koja u pojedinim regijama živi, ima svoje specifične
odlike i razlikuje se jedna od druge. Prema tome jasno izlazi, da možemo
sa pravom da pišemo i govorimo: kapelski srnjak i kapelski tetrijeb.


Résumé.


L´auteur traite quelques-unes des caractéristiques principales (corpulence, poids,


couleur) de deux types de nos chevreuils d´une et de nos coqs de bruiere d´autre part


eu connexion avec les caractéristiques de leurs habitations. .


316