DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1938 str. 18 <-- 18 --> PDF |
alpinskom kao i na kraškom sistemu. Slovenačke su planine, kako je prije istaknuto, manje pod uplivom južnih vjetrova. Najbolje se to vidi po zimi, kada snijeg mnogo prije okopni na brdinama Velike Kapele nego u Sloveniji. Za skijanje traje snijeg u Sloveniji dulje nego u Gorskom Kotaru. Zima je u Kapeli s obzirom na snijeg ii smrzavicu blaža od one u Sloveniji. Livade su na brdima Velike Kapele odlične. Tako je n. pr. godine 1935. trava na livadi na vrhu Bijele Kose (tetrijebsko stanište) bila visoka do 80 cm. Dok u Alpama smrekove sastojine tek počimlju u visini od 900 do 1.200 m i u tim položajima postizavaju svoj optimum, to u području Gorskog ´Kotara nailazimo na tim položajima još samo na rijetka smrekova stabla utrešena u bukove i jelove sastojine. Na visim brdima Kapele čini granicu vegetacije bukva i klekovina bora, dok smreka gotovo sasvim izostaje, a za bukvu znamo, da traži blažu klimu. Tu dakle ne vidimo, kao u Alpama, pravilni niži pojas bukove šume (fagetum), nad kojim bi se dalje gore sve do granice vegetacije prostirao pojas smrekove šume (picetum). Ove su činjenice dokaz, da u ovim područjima postoji u vertikalnom slijedu klimatskih zona izvjesno poremećenje, koje bitno utječe na rasprostranjenje biljnih vrsta i njihovih asocijacija. To opaža i Dr. I. H o r v a t, kad je istražujući planinske livade u tom području u svojoj knjizi: Vegetacijske studije o Hrvatskim planinama (na str. 7 istaknuo, da se uslijed lokalno-tektonskih i klimatskih prilika, u prvom redu zbog upliva vjetra, nailazi na obrat vegetacijskih zona. Tako se na planinske livade već nailazi u zoni klekovine, a često i ispod dosta vis.oke bukove šume. Obratio sam se i na poznatoga lovca g. I. Premrou-a, industrijalca na Sušaku, koji je lovio i ustrijelio dosta pijevaca i u Kapeli i u Sloveniji, pa mi taj gospodin kaže ovo: »Tetrijeb slovenački posve je drugačiji od kapelskog, on je manji i lakši od kapelskog, boje tamnije ii više istih tonova. Dosta je da vam kažem, da živi pod posve drugim prilikama nego u Kapeli; on je tamo navikao na ljude i na promet, ubio sam ga na pjevanju 300 m nad željezničkom prugom. Kapelski tetrijeb živi u prašumi, vrlo je oprezan i boji se čovjeka; po svemu svom ponašanju, po izgledu i po jačini on je u pravom smislu riječi »Urhan««. Dosljedno svemu tome kapelski tetrijeb, a jednako i velebitski, mora . uslijed blaže klime i s time u savezu bolje hrane na vapnenastom tlu biti jači, veći i teži od slovenačkog tetrijeba i kad ne bi bilo tako, to ne bi bilo pravilno, već obratno: nepravilno i izuzetak. I jer medu uzročnike varijabiliteta spada samo stanište, gdje dotična životinja ili divljač ima svoju postojbinu, i jer su ta staništa u pojedinim krajevima različita, to slijedi, da i divljač, koja u pojedinim regijama živi, ima svoje specifične odlike i razlikuje se jedna od druge. Prema tome jasno izlazi, da možemo sa pravom da pišemo i govorimo: kapelski srnjak i kapelski tetrijeb. Résumé. L´auteur traite quelques-unes des caractéristiques principales (corpulence, poids, couleur) de deux types de nos chevreuils d´une et de nos coqs de bruiere d´autre part eu connexion avec les caractéristiques de leurs habitations. . 316 |