DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1938 str. 21 <-- 21 --> PDF |
feju evropskog tura i losa dala je Poljska, lopatara Mađarska, kozoroga Italija, divojarca Rumunija i Austrija. Najbolje srndače, najbolje kljove vepra, krzno risa i kurjaka dala je Poljska. Od ove centralne, »počasne« dvorane redale su se na levo i na desno ostale sale izložbe, levo sale nemačke, a desno sale zemalja učesnica, među kojima se vanredno ukusna pokazala u svome odelenju i »Jugoslavija«. Materijal skupljen i odabran na četiri prethodne zemaljske izložbe, poslan je u Berlin u ne baš preobilnom broju, ali sve, što je izloženo, bilo je stvarno vanredno i tako kapitalno, da je moglo da izdrži svetsku utakmicu. Pozlaćen kip našeg mladog kralja u pročelju jugoslavenskog paviljona, sedam osobito dekorativnih panoja (4 m X 1.75) prof. Babica iz Zagreba u pojedinim odelenjima i ukusno ponameštene trofeje svih vrsta naše domaće divljači, sve je to dalo već na ulazu simpatičan utisak. Naročitu pažnju izazvali su sadreni otisci bogumilskih nadgrobnih monolita sa reljefnim lovačkim epizodama iz naše stare istorije. Uspeh naše izložbe, pored odlikovanja, koje je priznato jugoslavenskom paviljonu kao celini, dokazuju i laskave reci, koje je našoj delegaciji uputio sam zaštitnik izložbe g. Qöring prilikom prve njegove pozdravne posete. I broj naših odlikovanih trofeja predstavlja dokumenat, koji nam služi na čast. Od ukupno izloženih 55 jelenskih rogova dcbiot je nagradu 51 rog, a pet ih je plasirano u počasnoj dvorani, najbolji na šesto mjesto u celokupnoj međunarodnoj utakmici. Od 96 srnidačkih trofeja 76 odlikovano je, a jedan je izložen u počasnoj dvorani. I od 75 trofeja divokoza jedna je uvrštena u red počasnih trofeja, a 73 nagrađeno ih je sa II, II. i III. međunarodnom nagradom. 0 4 10 izloženih parova kljova nagrađeno je svih deset, a jedan je primerak bio izložen u počasnoj sali. Konačno od 5 izloženih medvjeđih krzna nagrađena su dva sa I., a jedno sa II. internacijonalnom nagradom. Iz navedenog može se razabrati, kako su dobro prošle naše trofeje prilikom ove velebne međunarodne priredbe t. j . sa postotkom relativno* vrlo visokim, koji gotovo nijedna nacija nije postigla. Pored manjih evropskih država, koje su učestvovale samo sa domaćom divljači, velike sile (Britanija, Francuska itd.) donele su vrlo velik broj kapitalnih egzemplara najraznovrsnije divljači iz svojih kolonija. Pokazana su među njima za evropskog lovca neviđena čudesa tropskih lovačkih uspeha. Iz stranih delova sveta dali su Egipat, Kanada i Japan sopstvene zbirke, dok je divljač gotovo iz svih krajeva kugle zemaljske reprezentovana u zasebnim kolekcijama, kao što su n. pr. kolekcije Hermana Krona i kneza Demidova, vlasništvo Nj. Vis. Kneza Pavla, koje je doneto iz šumarsko-lovačkog muzeja Kralja Aleksandra u Topčideru. Vidno se išpoljio na izložbi također međunarodni lorvački Savez (C. I. C.) sa sedištem u Parizu, koji je okupio do sada pedeset sedam nacija celoga sveta u svoj krug i čiji su članovi bili počasni gosti ove monumentalne stručne manifestacije. Vrlo zanimljive tabele, diagrami i geoigrafske karte sa oznakom rasprostranjenosti najvažnijih vrsta divljači, sa brošurama o radu i rezultatima njegovog delovanja na polju zaštite divljači — naročito prepelica, šljuka, vodene divljači i t. d. — zauzimale su u ukusnom rasporedu prostor dodeljen ovoj vrhovnoj organizaciji međunarodnog lovstva. Nemačka je prednjačila u prikazivanju svojih uspeha na polju naučno vođenog gajenja i regeneracije plemenite divljači. Borba protiv bolesti — osobite» bolesti divokoza i kozoroga, gajenje divljači smišljenim otstrelom, osvežavanjem krvi i specifičkom hranom, novo uvođenje strane divljači na evropskim lovištima, ponovno udomaćivanje iščezlih vrsti divljači (kao tura, bizona, kozoroga, divljeg konja, mustanga i t. d.) izazvalo je sveopšte zanimanje. Veoma duboko interesovanje stručnjaka pobudile su tabele o organizaoiji nemačkog lovstva, o statistici divljači i godišnjem otstrelu, te o naučnim rezultatima istraživanja štetnosti pojedinih vrsta divljači. Tako se kao vrednost slobodne divljači 319 |