DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1938 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Radovao bih se, ako bi bar po koji čitalac mogao da se uveri, kako je ovfl priredba po svojoj monumentalnoj zamisli i po silnom materijalu, što ga je predočavala posetiocima, daleko nadvisila sve, što je u tom žanru do sada igde i ikad stvoreno i pokazano. Prema tome treba ona da ostane ne samo vidan spomenik u analima lovačke istorije, već i nezaboravna manifestacija današnjeg veka, koja je svetu neodoljivo pokazala univerzalnu korist lova i .. pojedinca i za državnu privredu i za ljudsku zajednicu uopšte! lng. Vojko Koprivnik, potpredsednik jugosl. priređivačkog odbora za Berlinsku izložbu i član Međunarodnog lovačkoga saveza u Parizu. HRAST PLUTNJAK ILI SURVA. Predlog za njegovu kultivaciju na našoj jadranskoj obali. Ekonomska kriza u Hrvatskom Primorju i Dalmaciji traje još uvijek, jer su pioizvodi, kojima ovi krajevi obiluju, u opadanju. Kriza u Dalmaciji kao vinorodnoj zemlji, može se reći, traje još od onoga doba, kada je Austrija snizila carinu na talijanska vina i time, da zadovolji svoga političkog saveznika, sasma upropastila zemlju, koja ju je vezala sa vanjskim svijetom. Hrvatsko je primorje osjetilo istom onda krizu, kada je Amerika zatvorila svoja vrata i potpuno obustavila iseljivanje našeg naroda, a time i zaradu. Jedina je utjeha ovim našim krajevima turizam, koji se lijepo razvija i odbacuje lijepu svoticu dinara godišnje. Nu ovaj turizam donosi više koristi mjestima, koja leže n;: samoj obali, i njihovoj bližoj okolici, dok samo seljaštvo do sada ima od njega malo koristi. Treba dakle da se traži način, kako bi se i njemu pomoglo. Prateći dnevnu i stručnu štampu nailazimo na mnoge predloge i savjete, ali sve to i svagdje zapinje, jer nam manjka kapital za potrebne investicije. Stručnjaci tvrde, da bi se ti krajevi, a napose Dalmacija, mogli izvući iz pasive, ali bi se morala kultura tla preorijentirati. To znači, da treba manje vinograda, jer im je cijena trajno pala, te da više treba producirati kulture, koje bolje nose. I zaista, ako se ogledamo na druge zemlje, onda vidimo, da krajevi sa istom klimom, sa istim tlom ne žive samo od vina, nego se bave i drugim kulturama, koje im odbacuju lijepe prihode. Italija je puna narandža, limunova, badema i drugog voća. Francuska na svom jugu ima s Ine kulture cvijeća, iz kojega je stvorila prvu industriju miomirisa u Evropi. Čitajući po listovima o raznim predlozirna sjetio sam se i moga putovanja po francuskoj rivijeri, gdje sam primijetio na prvi pogled neko čudno stabalje, koje je bilo sasma oguljeno. To je bilo stabalje hrasta Quer eus suber, njemački Kork- Eiche , hrvatski hras t p lutnj a k. Sama riječ »suber« znači latinski »pluto«. Kada se prstom pritisne kora, osjeća se neka mekoća kao na napetom pneutnatiku i velika joj je razlika prema kori našeg običnog hrasta i drugog drveća, koja je tvrda, opora, ispucana, a na površini se lako lomi. Oni, koje to zanima, neka odu u botanički vrt i stanu pred drvetom Phellodendron amurense, na stazi prema vrtu za medicinsko i gospodarsko bilje. Pipajući Phellodendron amurense, čija je domovina Manđžukuo, Mongolija i Kina, osjeća se mekana kora od nekog elasticiteta. Kora ovog drveta slična je kori hrasta plutnjaka, samo je kod potonjega kora vrlo debela (do 5 cm) i kad se skine sa debla i po njoj gazi, ima se osjećaj, kao da se gaizi po debelom sagu. Quercus suber je hrast, koji ne podnosi veliku studen, pa se drži više blizine mora i to u južnijim krajevima. Ima ga na obalama Italije, južne Francuske, Španije, Portugala, onda u Maroku, Alžiru i Tunisu. U južnim krajevima prevladava Quercu s su ber Line, dok je na zapadnim obalama Francuske i Španije Quercus occidental i s Gay. 321 |