DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1938 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Fizikalna svojstva pluta jesu elasticitet, neprodornost za vodu i plinove, niska gustoća (specif. težina 0.24), otpornost za vanjske prepade, što sve daje prednost, koja se ne da nadomjestiti, pa je zato od velike važnosti za tehniku. Najviše se pluto ili surva upotrebljuje za čepove, za ribarski pribor, pa onda u elektrici. U starom vijeku preporučao je Varro i Columella pluto (kao slabog vodica topline) za košnice, a Plinije za čepove, ali za vrijeme Rimljana nije ono došlo do svoje vrijednosti. U XV. stoljeću čitamo, da se je pluto rabilo u Qdanskom (Danzig) za pravljenje papuča, koje su se prodavale čak u Švedsku. Čepove je prvi upotrijebio pater podrumar opatije Haut Villers, Perpignan (1675—1715). Čepovi od pluta došli su trajno u porabu sa fabrikacijom1 boca sa uzanim otvorom. U krajevima, gdje se dobiva pluto, veliki dio pučanstva ima time lijepu zaradu, pa jedan vješti radnik može napraviti za jedan dan doi 1200 čepova, a sa tvorničkim uređajem i do´ 20.000 komada. Mreža ribarskih ne bi bez pluta moglo biti; one konzumiraju velike količine pluta. Dalje se pluto upotrebljuje na moru za plutače, čamce za spašavanje itd. Ni najmanji otpatci ne idu u štetu, upotrebljuju se za pravljenje jastuka. Od pluta pretvorenog u ugalj dobiva se crni prašak Nigrum hispanicum (prašak za zube). Pluto smrvljeno u prah i sa lanenim uljem namazano na debeli bez daje linoléum. Smrvljeno pluto sa lanenim uljem i masom od smole prešano daje cisle od pluta, koje se upotrebljuju za podove. Kako se vidi, ništa se ne baca, najmanji komadić može se upotrijebiti. Prema tome je u državama, gdje hrast plutnjak ili surva raste, razvijena i mala industrija. Nastaju novi zanati, koji mnogome preko godine donose lijepi novac. Toga radi preporučio bih banskim upravama, koje graniče sa morem (savska, primorska.zetska), pa i primorskim općinama, da nabave žira ovog hrasta i poknšaju ga odgajati najprvo u rasadnicima, a onda da ga dijele općinama dot. i privatnicima na daljnji odgoj. Koliko sam se mogao informirati, stoji 100 kg. toga žira 450 šilinga kod tvrtke Jul. Stainer, Waldsamen-Handlung, Wiener Neustadt. Držim ali (u ostalom to prepuštam stručnjacima), da bi bilo bolje, da se žir nabavi iz južne Španije ili Alžira, otkud se dobiva finije pluto, nego Lz Francuske ili sjeverne Španije. Sa našega teritorija imali bismo za našu potrebu dovoljno1 materijala, a s vremenom bismo imali i velike količine za izvoz. Po našim informacijama mi uvažamo pluta za najmanje 8 milijuna dinara godišnje. Uvažamo ga kao sirovinu, a ovdje se prerađuje. Novac, što ga izdajemo za pluto, ostao bi u našem džepu, a mogli bismo u buduće izvoziti u sjevernu Evropu. Kao primjer neka služi Portugal, koji je g. 1936. samo u Njemačku izvezao 164.000 tona pluta! Mnogi će reći »pa tko će dočekati 25—30 godina!« Istina je, za jednog čovjeka to je.i puno i nije. Da smo g. 1920. zasadili ovaj hrast; imali bismo po otocima i uzduž obale lijepe mlade šumice hrasta plutnjaka, koje bi već sada donosile neke koristi, a obale" bi se naše vječno zelenile, jer lišće traje 3 godine, pa bi bilo i više hlada. Dr. Stj. Gojtan, Zagreb. Opaska na gornji članak. Dobro će biti, ako se ovaj članak o hrastu plutnjaku (Quercus suber) donese u Š. L., kako bi se vidjelo, da se i krugovi izvan šumarske struke interesiraju za pošumljenje našega krša i za pomoć tamošnjem pučanstvu. Napominjem međutim, da je naše šumarstvo već odavna vodilo kod pošumljeni a krša računa i o hrastu plutnjaku. Tako je naš Šumarski List god. 1903 (str. 249—261, 309—318) donio opširan članak »Plutnja k i pluto « od poznatog našeg botaničara Dragutina Hirca. Pokušalo se 323 |