DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1938 str. 26     <-- 26 -->        PDF

sa uzgojem plutnjaka. Imamo na pr. u državnoj šumi Dundo na otoku Rabu nekoliko
plutnjakovih stabalaca, koja međutim slabo uspijevaju. Razlozi su tome ovi:


a) Područje prirodnog uspijevanja plutnjaka je u zapadnoj poli Mediterana. Već
istočni dio Apeninskog Poluotoka ne spada u to prirodno područje. Prema tome klimatski
odnošaji u Dalmaciji ne odgovaraju povoljnom uspijevanju plutnjaka.


b) Kako i sam pisac navodi, plutnjak traži za povoljno uspijevanje u glavnom
silikatna, defora i duboka tla. Na tlu, gdje ima vapna, uspijeva samo tamo, gdje ima
obilje kiša bez duljili vrućih i sušnih ´perioda. To je, uz našu nepovoljnu klimu, drugi
razlog da ne možemo uzgajati plutnjak. Jamačno se ne bi ni uz povoljnu klimu podizale
šume na najboljima tlima u Damaciji jer ono nešto boljeg tla mora služiti u poljopri


vredne svrhe.
c) Plutnjakove šume u okolici Pulja, koje gosp. pisac daje za primjer, nisu šume
pravog plutnjaka, nego njegovog srodnika Quercus pseudosuber,* koji je manje vrijedan
od pravog plutnjaka, jer mu je pluto slabije, više porozno i uslijed toga manje vrijedno,
te je uporabivo jedino za ribarske svrhe.


Prof. Dr. A. Petračić.


ČUVANJE ŠUMA U SVJETLU NAŠE ADMINISTRACIJE.


U vezi sa nastojanjem našega Udruženja donijelo je Ministarstvo šuma i rudnika
pod brojem 20 od 11. februara 1938 u predmetu čuvanja nedržavnih šuma ovu odredbu,
upućenu svim odsjecima za šumarstvo banskih uprava u državi:


»Ministarstvu šuma i rudnika neprestano stižu prijave, da se u poslednje vreme
u privatnim šumama u mnogim krajevima naše države sprovode neracionalne seče i
krčenja, te preti opasnost, da će ti krajevi u najkraće vrijeme posve ogoleti. Posledice
ovakovoga postupka sa šumama već se danas teško osećaju, a to su: svakidašnje i sve
veće poplave plodnih i pitomih gusto naseljenih dolina i ravnica, stvaranje opasnih
novih bujica, popuzina i ibujičnih područja, odnošenje velikih kompleksa plodne zemlje
pored obala i manjih reka, prekidi i ugrožavanje važnih saobraćajnih srestava.


»Razloga ovakovom postupku sa našim šumama ima više, a ti su u prvom redu:
neupućenost našega naroda o vrednosti šuma po njega samog u vezi sagramzljivošću
i nesavesnošću pojedinaca, nemarnost i labavo ili nikakvo vršenje dužnosti pojedinih
nadzornih vlasti i njihovih stručnih organa kod sprovođenja zakonskih propisa u pogledu
šuma iz § 56 zakona o šumama kao i privatnih šuma većih od 300 ha, kao i opšta
privredna kriza, koja se ovakovim postupkom sa šumama još više pogoršava.


»U vitalnom interesu i naroda i države neophodno je potrebno ovakav postupak
sa nedržavnim šumama sprečiti i sprečavati uz strogu primenu propisa zakona i zakonskih
naređenja.


»Zakoni i zakonska naređenja moraju se poštovati i izvršivati kako od strane
so´p´Stvenika nedržavnih šuma tako i od upravnih vlasti, a protivu onih, koji ih ne
poštuju i ne izvršuju primeniti i primenjivati najstrožije mere, kako bi se u što moguće
kraćem vremenu zaveo potpun red i zakonitost u pogledu gospodarenja sa nedržavnim
šumama.


»Kako je s obzirom na propise Zakona o šumama najteže provesti racionalno
gazdovanje sa privatnim šumama ispod 300 ha, to se u ovom pogledu mora pribeći
meri, da. se što veća površina istih, a naročito onih, čiji opstanak zahtevaju vitalni
interesi celine, proglase stalno zaštitnim; šumaima, jer se jedino na taj način i nad gospodarenjem
sa ovima može dobiti puna kontrola. U koliko nekoje šume ne ispunjavaju


* Prof. Dr. Lujo Adamović : Führer durch die Natur der Nördlichen Adria,
1915, str. 104.
324