DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1938 str. 26 <-- 26 --> PDF |
sa uzgojem plutnjaka. Imamo na pr. u državnoj šumi Dundo na otoku Rabu nekoliko plutnjakovih stabalaca, koja međutim slabo uspijevaju. Razlozi su tome ovi: a) Područje prirodnog uspijevanja plutnjaka je u zapadnoj poli Mediterana. Već istočni dio Apeninskog Poluotoka ne spada u to prirodno područje. Prema tome klimatski odnošaji u Dalmaciji ne odgovaraju povoljnom uspijevanju plutnjaka. b) Kako i sam pisac navodi, plutnjak traži za povoljno uspijevanje u glavnom silikatna, defora i duboka tla. Na tlu, gdje ima vapna, uspijeva samo tamo, gdje ima obilje kiša bez duljili vrućih i sušnih ´perioda. To je, uz našu nepovoljnu klimu, drugi razlog da ne možemo uzgajati plutnjak. Jamačno se ne bi ni uz povoljnu klimu podizale šume na najboljima tlima u Damaciji jer ono nešto boljeg tla mora služiti u poljopri vredne svrhe. c) Plutnjakove šume u okolici Pulja, koje gosp. pisac daje za primjer, nisu šume pravog plutnjaka, nego njegovog srodnika Quercus pseudosuber,* koji je manje vrijedan od pravog plutnjaka, jer mu je pluto slabije, više porozno i uslijed toga manje vrijedno, te je uporabivo jedino za ribarske svrhe. Prof. Dr. A. Petračić. ČUVANJE ŠUMA U SVJETLU NAŠE ADMINISTRACIJE. U vezi sa nastojanjem našega Udruženja donijelo je Ministarstvo šuma i rudnika pod brojem 20 od 11. februara 1938 u predmetu čuvanja nedržavnih šuma ovu odredbu, upućenu svim odsjecima za šumarstvo banskih uprava u državi: »Ministarstvu šuma i rudnika neprestano stižu prijave, da se u poslednje vreme u privatnim šumama u mnogim krajevima naše države sprovode neracionalne seče i krčenja, te preti opasnost, da će ti krajevi u najkraće vrijeme posve ogoleti. Posledice ovakovoga postupka sa šumama već se danas teško osećaju, a to su: svakidašnje i sve veće poplave plodnih i pitomih gusto naseljenih dolina i ravnica, stvaranje opasnih novih bujica, popuzina i ibujičnih područja, odnošenje velikih kompleksa plodne zemlje pored obala i manjih reka, prekidi i ugrožavanje važnih saobraćajnih srestava. »Razloga ovakovom postupku sa našim šumama ima više, a ti su u prvom redu: neupućenost našega naroda o vrednosti šuma po njega samog u vezi sagramzljivošću i nesavesnošću pojedinaca, nemarnost i labavo ili nikakvo vršenje dužnosti pojedinih nadzornih vlasti i njihovih stručnih organa kod sprovođenja zakonskih propisa u pogledu šuma iz § 56 zakona o šumama kao i privatnih šuma većih od 300 ha, kao i opšta privredna kriza, koja se ovakovim postupkom sa šumama još više pogoršava. »U vitalnom interesu i naroda i države neophodno je potrebno ovakav postupak sa nedržavnim šumama sprečiti i sprečavati uz strogu primenu propisa zakona i zakonskih naređenja. »Zakoni i zakonska naređenja moraju se poštovati i izvršivati kako od strane so´p´Stvenika nedržavnih šuma tako i od upravnih vlasti, a protivu onih, koji ih ne poštuju i ne izvršuju primeniti i primenjivati najstrožije mere, kako bi se u što moguće kraćem vremenu zaveo potpun red i zakonitost u pogledu gospodarenja sa nedržavnim šumama. »Kako je s obzirom na propise Zakona o šumama najteže provesti racionalno gazdovanje sa privatnim šumama ispod 300 ha, to se u ovom pogledu mora pribeći meri, da. se što veća površina istih, a naročito onih, čiji opstanak zahtevaju vitalni interesi celine, proglase stalno zaštitnim; šumaima, jer se jedino na taj način i nad gospodarenjem sa ovima može dobiti puna kontrola. U koliko nekoje šume ne ispunjavaju * Prof. Dr. Lujo Adamović : Führer durch die Natur der Nördlichen Adria, 1915, str. 104. 324 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1938 str. 27 <-- 27 --> PDF |
uslove zakonom propisane, da budu proglašene zaštitnima, sa njima postupiti po drugom stavu § 74. zakona o šumama. »Osim prednjeg treba intenzivno propagirati šumarstvo i prosvećivati narod u pogledu gazdovanja sa šumom. »U pogledu šuma iz § 56 zakona o šumama zakonom je već omogućena puna kontrola upravnih vlasti nad gospodarenjem sa istima, te je za sprečavanje devastacije istih potreban intenzivan i smišljen rad upravnih vlasti i stroga, ali pravična primena zakona i zakonskih sankcija sa njihove strane. »Kako zakonom o šumama nisu predviđene apsolutno sve sankcije protivu svih onih, koji se ne pridržavaju zakonskih naredaba i odredaba upravnih vlasti, to je potrebno da one donesu sve potrebne naredbe, pa neka ih i donesu, u koliko ih do sada već nisu donele. »Naročitu pažnju treba obratiti: 1) čuvanju i njezi šuma iz § 56. zakona o šumama; 2) primeni sviju propisa zakona i zakonskih naređenja, naročito onih, koji sprečavaju upropašćivanje ili služe unapređenju šuma; 3) brzoj i efikasnoj primeni sankcija prema svima i svakome. »U pogledu čuvanja i nege šuma iz § 56. Zakona o šumama kr. banska uprava — otsek za šumarstvo — mora najstrožu im merama obezbediti dobro čuvanje i negu tih šuma. »Otsek se isto tako mora postarati, da se svi propisi zakona i zakonskih naređenja izvrše i izvršuju i nesme dopustiti, da mnogi od ovih ostaju neprimenjeni. »Otsek mora zavesti strogu kontrolu nad radom krivičnih organa u pogledu brze i efikasne primene sankcija. »Otsek mora nastojati na tome da sve osoblje, koje ma u kome pogledu primenjuje. ili izvršuje odredbe Zakona o šumama, bude neporočno, rnarljivoi i sposobno za rad. Sve pak ono, koje nije na svom mjestu, ima se bez ikakve bolećivosti otpustiti iz službe i zameniti sposobnim, savesniim i marljivim, ovo u toliko pre, jer je toga osoblja za sada mali broj pa se kvantitet mora nadoknaditi kvalitetom. »Uopšte otsek mora svim raspoloživim sredstvima nastati, da se satiranju i uništenju šuma stane na put, obraćajući pri tome prvenstvenu i naročitu pažnju na šume, od čijeg opstanka zavise vitalni interesi naroda i države. »U koliko hi u ove svrhe trebalo Zakon o šumama dopuniti, otsek će podneti obrazložen i celishodan predlog. »Da bi odelenje za vrhovni šumarski nadzor bilo upućeno u sve mere, koje taj otsek bude ipreduzeo s obzirom na ovo naređenje, Otsek će mu najdalje do kraja meseca aprila ove godine podneti svoj iscrpan izveštaj i predlog.« Banske uprave dolaze u dosta težak položaj, da potpuno izvrše prednje naređenje u okviru zakonskih propisa. Nije dosta reći: »Neprijatelj je pred nama, navalimo!«, ako prethodno nismo sistematski i valjano organiziovali i spremili borce i navalu. Prednji raspis trebalo bi upotpuniti, a nekoje tvrdnje korigirati. a) Ne stoji tvrdnja, da su »sve veće poplave« u vezi sa nestajanjem šuma, jer to nije ni nauka prečistila. Dublji uzroci većim poplavamja kozmičke su prirode. Šume povoljno utiču samo na djelovanje kratkotrajnih, normalnih kiša. b) Neupućenost odnosno prosvijećenost naroda i poboljšanje njegovog materijalnog stanja može tek u dalekoj budućnosti da pomogne. Liječenje toga zla dakle nije aktuelno. c) Labavo ili nikakovo vršenje dužnosti pojedinih nadzornih vlasti i njihovih str.učnih organa pri sprovođenju zakonskih propisa u pogledu šuma iz § 55 z. š. isto tako nije općenit razlog za nestajanje nedržavnih šuma. d) Najviše se satiru općinske i seoske šume, a i ostale zemljoradničke šume raznih posjedovnih formacija kao i državne šume u Bosni i Srbiji. Zašto? Jer u tim 325 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1938 str. 28 <-- 28 --> PDF |
šumama nije organizovano čuvanje ili nikako ili barem ne kako treba. Način organizovanja čuvanja općinskih i seoskih šuma raspravljen je prvi puta stvarno i pravilno na kongresu Jugoslavenskog šumarskog udruženja u Novom: Sadu u septembru 1937 g. i tamo je iznesen konkretan predlog, koji treba uzeti u razmatranje, jer je svaki drugi put problematičan. e) Ni sreski šum. referenti u najvećem dijelu države ne mogu da vrše svoj primarni zadatak kako valja, jer ih je malo i jer imaju ogromne teritorije, a većinom su mlađi i neiskusni stručnjaci. Sve kad bi ih i bilo u dovoljnom broju, ako nemaju potreban broj pomoćnog tehničkog osoblja i čuvara, ne samo da ne mogu ništa, već su i suvišni. f) 0 ono malo šumskih šteta prijavljenih po čuvarima ne raspravlja se brzo. To ne zavisi o šum. ´organima, već o pravnim referentima kod sreskih načelstava. Ti se izgovaraju, da nemaju dovoljno pomoćnog osoblja, da bi te silne šum. prijavnice i daljnji postupak po njima na vrijeme otpravljali. Prolazi vrijeme i desi se, da g. ministar šuma i rudnika predlaže amnestije i abolicije. Dakle u ovom vrlo važnom upravnom postupku po podnesenim šum. prijavnicama treba se obratiti drugim faktorima i ev: obezbijediti sredstva za pomoćne sie. U svoje je vrijeme brodska imovna općina plaćala iz svojih sredstava po jednoga namještenika kod sreskoga načelstva u Brodu i Županji, da pomogne pravnom referentu, i to joj se obilno isplatilo. I danas se može naći slična solucija. g) Opća privredna kriza nije danas više uzrok satiranju šuma niti se ona može još više pogoršati neracionalnom sječom šuma. Naprotiv se kriza, glad´ i neimaština (na žalost) ovakovim postupkom sa šumama na čas ublažava. h) U vitalnom; interesu naroda mnogo više kotira hljeb nego šuma. i) Vlasnik privatne šume najbolje sam čuva svoju šumu. On ju eventualno neracionalno iskorišćuje, a tomu nije teško naći lijeka. Teško je sa onim komunalnim šumama, gdje se gubi svijest o potrebi sačuvanja komune i javlja se tendencija za rasulo. Tu se satire. Vlasnika kao da nema, a takovog se vlasnika ne može prisiliti na čuvanje šume zakonskim sredstvima. Koja su to sredstva i kako da ga se prisili? Gdje su organi da kontrolišu rad u onim šumama, koje se neprestano satiru? Gdje su organi, koji će neposredno sprječavati štete, t. j . koji će danju, a prema potrebi i noću čuvati šurUje? j) Mladi, a i mnogi stariji stručnjaci ne će znati, koji su to vitalni interesi cjeline, koji zahtijevaju opstanak nekih šuma. Zakon o šumama ne pozna te vitalne interese. Kako će dakle šumarski organi utvrditi te vitalne interese cjeline i proglasiti izvjesne šume stalno zaštitnima? Pa ako ih i proglase, koji će organi voditi brigu, da se i strogo vrše sve mjere određene zakonom o šumama, da se s takvim šumama zaista i postupa kao sa zaštitnima? Te organe treba postaviti i obezbijediti. čiji da budu ti organi? Tko da ih plaća? Odakle? Raspis o tome ne govori. Bolje je ne proglašavati šume zaštitnima, dok se ne obezbijede sve zakonom propisane mjere, jer ako se proglase takovima, a budu se i dalje satirale, onda će zakon o šumama izgubiti i ono malo snage, što je još ima. Kapitulacija će biti gotova. A što onda? Ako te privatne šume ne ispunjavaju zakonske uslove da budu proglašene zaštitnima, koji su to važni javni interesi, zbog čije će zaštite ban predložiti ministru, da se i sa tim šumama strogo trajno gazduje? Kako će ih utvrditi sreski šum. referenti? Ti su interesi pobrojani u § 7 zakona o šumama. Koji su važniji? Potrebno je dati instrukcije nižim vlastima, jer će bez toga vlasti postupati po vlastitoj uviđavnosti, a možda i nepravilno. k) Nije razumljivo, čim je omogućena puna kontrola upravnih vlasti nad gospodarenjem sa šumama § 56 z. š. Možda privrednim planovima? Koliko takvih ima i koliko ih je na snazi? Ili možda s tim, što sreski šum. referent upravlja stručno sa tim šumama? A što vrijedi stručna uprava bez čuvanja šuma ili pored slaboga čuvanja? Čemu takova stručna uprava, ako se šume satiru? Može li sreski šumarski referent da valjano obilazi 326 |