DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1938 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Što se tiče četinjača, njihovo je učešće na Apeninskom poluotoku gotovo neznatno. One su po A. Philip s on u u vazdazelenom području Mediterana najraširenije. Sastoijine Pinus Pinea, P. maritima, P. halepensis spadaju u područje klimaksa Quercion ilicis. Pinu s nigr a dolazi u Italiji u obim rasama: austriaca i laritio. Pinus nigra v. austriaca dolazi u centralnim Abruzzama i u sjevernoj Kalabriji, a Pinus nigra v. laritio u Kalabriji (Sila). Prvi je ograničen na suhe, strme vapnenaste terene; on je dakle uslovljen edafski . Drugi dolazi u Sili na silikatima, gdje je tlo kiselo (pH 5.5—6). Pratilac su mu acidifilne vrste. Ta se flora bitno razlikuje od flore u ´bukovim i hrastovim odnosno kestenovim susjednim šumama. Često i tu dolazi Pteridium aquilinum. Pinu s Heldreichi j var. leuccdermis dolazi na Monte Poll´no. Dolazi iznad bukve. On znatno podsjeća na limbu u centralnim Alpama. Dolazi na vapnencu. Abie s alb a dolazi u donjim partijama bukove šume u sjevernim Apeninima, u Abruzzama i u južnoj Kalabriji. Ona nigdje ne čini granicu šuma. Niska flora liči na floru Fagetuma. Kiselost tla pH = 4´8—6, većinom 5´2 — ´5´5. Kako se vidi, autor je razdijelio šums: Apeninskog poluotoka na 4 klimaksna područja. Prva tri područja jesu: 1. Quercion ilicis. To je zapravo mediteransko područje u užem smislu. Penje se od mora do 200 m prosječno. 2. Quercion pubescentis nadovezujg, se na Quercion ilicis. On obuhvaća dolinu Pada i penje se na sjevernom dijelu do 1000 an, . na jugu i do 1200 im. To je s obzirom na floru submediteransko područje. Ovaj klimaks ima svoj optimalni razvoj u Mediteranu i odatle zalazi u toplije dijelove Srednje i Zapadne Evrope. Kesten i listopadni hrastovi tvore sa drugim, sporednijim vrstama, šume koje čine klimaks, a koje s© u svojem florističkom sastavu podudaraju. Kesten i hrast su dominantne vrste u klimaksu. 3. Fagion silvaticae naslanja se na područje Quercion pubescentis. Ovo područje čini granicu šuma i to u sjevernim Apeninima kod 1750—1800 m, u srednjim Apeninima kod 1850—1900 m, a u južnim Apeninima kod 2000 m. U sjevernim Apeninima i u južnoj Kalabriji dolazi uz bukvu i jela. Radnji je dodana skica razdiobe Apeninskog poliretoka na pomenuta klimaksna područja. Ing. Milan Anić. XL UDRUŽENJA ZAPISNIK 3. sjednice Upravnog odbora Jugoslovenskog šumarskog udruženja održane dne 15. maja 1938. u Beogradu u zgradi Min. šuma i rudnika. Prisutni: Predsjednik Dr. Dragoljub Petrovi ć, potpretsjednik II. Ing. Milan Lenarčić, tajnik Ing. Ante P r e m u ž i ć, blagajnik O s k a r D r e m i 1 te odbornici gg. Ing. : Dr. Josip Bale n, Salih Ojikić, Ivan Juvančić, Josip Marci ć, Otmar Miklau, BoraNikol´ić, Fran Ravnik. Spriječeni ispričali su odsutnost bolešću ili neodgodivim poslom gg.: Mila n Anić, Dr. Petračić Andrija, Stjepan Mikša, Vjenceslav Radošević, Živoj in Vančetović, a na sjednicu nisu došli gg. odbornici: Nikola M i I j u š, Ilija Lončar, Ivan S m i 1 a j. Dnevni red: 1. — Pozdrav pretsjednika. 2. — Čitanje i ovjerovljenje zapisnika prošle sjednice. 332 |