DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1938 str. 18     <-- 18 -->        PDF

za noževe, rezbarstvo, kiparstvo i t. d. Uvozi se prema potrebi i tražnji\
tržišta. ;, ,


Osim navedenih egzota na evropskom tržištu sreće se između ostalih
još i drvo sledećih botaničkih vrsta: Terminali a ivorensis, Brosimum
guianense, Dicorynia paraensis, Lophira procera, Sercocephalus
Diderrichii, Mitragyne macrophylla, Quarea cedrata, Lovoa klaineana,
Sindora conchinchinensis, Ocotea rubra, Testulea gabonensis, Erytrophlaeum
Fordii, Svmphonia globulifera, Tarietia utilis, Pterocarpus
Soyauxii, Hopea odorata i t. d.


Résumé: Aperçu général des différentes essences des Bois Coloniaux importés,
en Europe. Utilisation des divers bois dans la fabrication des meubles dans l´ébénisterie,
menuserie etc.


MILAN KNEŽEVIĆ (SARAJEVO) :


POJAM I POSTAJANJE PLANINA I
PLANINSKIH PAŠNJAKA


(QUELQUES MOTS SUR LES PÂTURAGES MONTAGNEUX EN
BOSNIE)


U Agrarnom Glasniku broj 8/9 iz god. 1935 napisao je g. Ing.agr.
Jovo Popović, kustos ovdješnjeg zemaljskog muzeja, studiju o planinskim
pašnjacima pod naslovom »Planinski pašnjaci na bosansko-hercegovačkim
planinama«. Ovo je prvo djelo, u kojem se govori o našim


B. H. pl. pašnjacima sa ekonomskog gledišta. Pisac u svome izlaganju
zadire duboko u interese šumarstva, što je razumljivo, jer pisati o planini
i pl. pašnjaku, a ne taci se šumarstva, ne bi bilo objektivno. Na
planinama i pl. pašnjacima su šumski interesi naosjetljiviji, pa zato neka
se čuje i iz naših redova riječ o tome.
Spomenuta studija preštampana je u posebnoj knjižici. Medu inim
na strani 22 te knjižice stoji napisano ovo:


»Zakon o šumama, koji je izašao 21 decembra god. 1929 ubraja u
šum. zemljišta »donekle i suvate i planinske pašnjake«,
koji zbog svog položaja moraju u izvjesnoj mjeri potpadati pod zakon o
šumama. I to prvi, da ne potiskuju granicu šume na niže, a drugi, da se
proplanci održe u potrebnom razmjeru prema šumi (Tač. 4 čl. 6.). Čl. 89
istog zakona daje definiciju suvata i planinskih pašnjaka i to ovako:


»Suvati su planinski pašnjaci neobrasli šumom iznad prirodne
(alpinske) granice šumske vegetacije.* Planinski pašnjaci su


* Ova oznaka nije precizna. U šumsku vegetaciju spada i razno planinsko
grmlje kao: Rosa pendulina, Salix retusa i sepylifolia. Vaccinîum myrtillus (borovnica),
Dryas actopetala (fresinica), Juniperus nana, medvjeđe grožđe- (Ribes petraeum),
mlivnjača (Arctostapliylos uva ursi) i dr. Zato bi bilo tačnije mjesto »do granice
362