DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1938 str. 26 <-- 26 --> PDF |
II. Planinski pašnjaci. Ovi leže obično svi u zoni visokih šuma. Medu njima razlikujemo gole i šumom obrasle pašnjake. 1. Goli pašnjaci. a) U š u m a m a. Ti su nastali uslijed rašumljenja šumskog tla, koje je čovjek u pohlepi za pašom prouzrokovao požarom, sječom, podbjeljivanjem i krčenjem šume (entforstet). Uslijed toga su mnoge površine ogoljele i privedene pašnjačkom gospodarenju. Ovi pašnjaci zapremaju obično manje površine nego planine, te služe više za postavljanje staja i čobanskih koliba, za sakupljanje blaga i za ostalu manipulaciju u toj privredi, nego za samo pašarenje. Na njima se često nalaze vrela i napojišta, oko kojih se blago skuplja i dulje zadržava. Na tim se pašnjacima po cijeli dan zadržavaju na paši samo janjci (dok se ne ostrižu), krave muzare i konji, koji su tu planinštacima potrebni, a sve ostalo blago pase po okolnim šumama. Oni su zapravo centri pašarenja, koje se u glavnom vrši po šumama i ostalim pl. pašnjacima. I na ovim pašnjacima postoje stanovi i kolibe, koje su ljeti naseljene i u kojima se vodi gospodarenje na sličan način kao i na planinama. Lijepe primjere ovakvog gospodarenja nalazimo u masivu Busovačke planine i Šebešića, na Busovačkim stajama, na Sćitu i Podolničkim stajama, a ima ih i po ostalim krajevima cijele Bosne, a djelomično i po Hercegovini. b) N a kršu. Ove vrste pašnjaka nalazimo najviše u visokom gorju. Njihovu granicu između planina više puta je teško tačno ustanoviti, pošto su goli i jedni i drugi, pa je prelaz između njih skoro neprimjetan. Naseljeni su, isto kao i planine, mahalama i stajama, a imaju i mnogo osamljenih koliba. Sa njih su šume već davno iščezle, a poništene su najviše požarom. Kao ostaci nekadanjih šuma često se puta po njima nalaze manji kompleksi zakržljalih šikara, a negdje i ostaci visokih šuma. Puni su kraških dolina, koje se u mnogo slučajeva kose ili siju. Tipični primjeri ovakvih pašnjaka nalaze se oko Kalinovika ispod Treskavice i Lelije pl., kod Glamoča u Hrbljini, kod Kupresa ispod Malovana, u Ljubuši, na Oštrcu i ispod Vrana kod Duvna, te po čitavoj zapadnoj Bosni i istočnoj Hercegovini. 2. Šumom obrasli pašnjaci. Ovih pašnjaka ima tri vrste. a) U najvišoj zoni sklopljenih visokih šuma između 1300—1700 m nadmorske visine. Sačinjavaju ih najviše stare paljike, mnoge lazine i okrajci, te visovi gorskih kosa i doline potoka, gdje je šuma rjeđa i gdje može trava i korov da raste. U njima je mnogo livada, koje se i prije i poslije kosidbe opasaju. Na ovim pašnjacima manje je staja, a više osamljenih koliba. Pa šumsko gospodarstvo oni su od presudna značaja, pošto su od šume nedjeljivi. U kolibama se često zimuje i tu se blago prehranjuje hranom sakupljenom sa livada, a najviše krešom četine i brstom, od čega šuma najviše strada. , U ovoj zoni vodi se teška borba za pašom, pa su mnogi kompleksi najljepših šuma uništeni požarom i podbljeljivanjem. 370 |