DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1938 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Ing. STJEPAN FRANČ1ŠKOVIĆ: PRILOG PROUČAVANJU TAKSACIONIH ELEMENATA U PREBIRNIM ŠUMAMA (CONTRIBUTION A LA CONNAISSANCE DES ÉLÉMENTS TAXATIONNELS DANS LES FORETS JARDINATOIRES) Previranje gospodarskog života u toku poratnih godina od značajnog je utjecaja na šumsko gospodarstvo u svim državama, a kod nas napose. Iskrsla su mnoga stručna pitanja, raznolika po sadržaju i zamašnosti, a koja sva proizlaze iz novog socijalnog i ekonomskog naziranja. Mnoga od njih zahvataju i u srž šumarstva kao grane opće privrede. Potrebno je stoga, da se sve gospodarske reforme današnjice prosuđuju i sa gledišta šumskog gospodarstva. U rješavanju svih aktuelnih problema ekonomske i socijalne prirode mora šumarstvo uzeti vidnog učešća. Kod nas je specijalno ova potreba naglašavana u glavnom iz dva razloga: a) jer smo pretežno mlada agrikulturna država, u kojoj se sva pitanja agrarne prirode nalaze u stadiju konačnog uređenja; b) jer smo medu svim mediteranskim državama najšumovitija zemlja, pa smo s obzirom na povoljan geografski smještaj eksportna zemlja u pogledu šumskih produkata. Svi privredni problemi, koji se u novije doba postavljaju, a koji su u organičkoj vezi sa šumskim gospodarstvom, obuhvataju u prvom redu posjedovn e reform e zatečenog ruševnog feudalnog sistema, a u drugom redu zemljišnu podjelu između šumskog gospodarstva i poljoprivrede. I u jednom i u drugom rješavanju mora šuma i šumarstvo izdržati otvorenu borbu za svoj opstanak. Tu je svaki optimizam škodljiv. Moramo biti na čistu, da šumarstvo spada u red najmanje rentabilnih privrednih grana, te da je šumi mjesto ondje, gdje u pravilu nije moguća druga unosnija ekonomija. Mi se moramo makar i teška srca pomiriti s mišlju, da će velik dio naših nizinskih šuma i uopće šuma na relativnom šumskom tlu kad tad ustupiti svoje zemljište poljoprivredi. S druge pak strane u planinskim krajevima naše države, u toj isključivoj domeni šumskog gospodarstva, morat će se što prije pristupiti intenzivnijem gospodarenju sa šumama. Planinsko se šumarstvo mora podići na najviši mogući sistem rentabilnosti, kako bi prihodi šume mogli izdržati utakmicu prihoda okolnog stočarstva i s njima mogli stvoriti gospodarsku ravnotežu. Šuma kraškoga visočja obuhvata najveći dio naših brdskih spletova. Ona je određena, da u nedalekoj budućnosti čini težište stručnog rada jednog čitavog niza šumarskih generacija. Ona će unatoč svojih mnogih nedostataka vršiti odličnu funkciju u našem narodnom gospodarstvu. Jednako važna zadaća čeka i onu šumu, koju današnja generacija podiže na golim kraškim trtorima i škrapama. Njezino će blagotvorno djelovanje kasnijem pokoljenju opravdati troškove i napore naših dana. 428 |