DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1938 str. 46 <-- 46 --> PDF |
izlaze i na površinu (dolina Kupe, Lokve, Crnilug itd.), a dapače katkada tvore i ispone (Fužine i Skrad). Gorski je Kotar prema tome oblast, koja s obzirom na stanišne prilike ima povoljnije uslove za vegetaciju i možda ne bi u strogo naučnom smislu pripadao tipičnoj oblasti Krasa. Ali to vrijedi samo onda, ako pustimo s vida one velike površine šuma, koje se ipak najvećim dijelom nalaze na vapnencu, dok su na drugim — boljim — staništima već davno ustupile mjesto poljoprivredi. Na takovim tlima šuma dolazi u glavnom još jedino na opuzinama i strminama. Dok upravo tla verfenskih škriljevaca zapremaju doline i uvale uz vodotoke, dotle se šuma povukla na planinske ispone u domenu pretežnog vapnenca i dolomita. Sa šumarskog dakle gledišta mora se i Gorski Kotar pribrojiti visokom Krasu, i ako ne možda kao tipičan predstavnik najekstremnijih kraških fenomena. Karakteristika je kraških terena neznatno mehaničko, a pretežno kemijsko (koroziono) djelovanje vode. Njezino poniranje i erozivno djelovanje u tlu ima za rezultat poznatu tvorbu špilja, podzemnih kanala, dolina, škrapa i kraških polja. To kemijsko djelovanje vode očituje se u dva pravca i to: a) kao otapanje kalcijeva karbonata i taloženje netopivih ferihidroksida na dolinskim spustima (terra rosa), b) kao odlaganje i taloženje otopljenog vapnenca dijelom u anorganske sedimentacije (stalagmiti i stalaktiti), a dijelom u organske sedimcntacije (okamine). Ovo se odlaganje vapna zbiva neprestano i u mnogo kraćim vremenskim razmacima, nego su to geološke periode. Obilje je vapna u kraškim vodama poznato, pa se upravo radi njegove primjese nazivaju i tvrd e vode . Međutim pojava je organskih sedimentacija na Krasu manje poznata, pa bi se lako mogla zamijeniti s pojavom geoloških fosila, jer se radi pretežno o geološki mladom gorju (sekunder). Organske sedimentacije u Gorskom Kotaru našao je pod konac prošlog stoljeća pok. D. Hire 3 u špilji »Hajdova hiža« kod Broda na Kupi. Utvrdio je, da se radi o okaminama lišća , komu je mogao ustanoviti porijeklo vrste po dobro sačuvanoj strukturi. Upoređivanjem je pronašao, da se u špilji nalaze okamine bukovog lišća, dakle jedne recentne vrste, koja barem u našim krajevima ne dolazi kao geološki fosil. U vezi s ovim rijetkim nalazom, za koji Hir e tvrdi, da je slične okamine našao i na Plitvičkim jezerima, uporedio sam naučne ekspertize predratnih geoloških istraživanja u Gorskom Kotaru." Prema podacima 3 D. Hire : Gorski Kotar, Zagreb 1898 (str. 106). * a) Vukasović : Pabirci za zemljoslovlje, posebni otisak XLVI knjige »Rada« jugoslovenske akademije (str. 52); b) Dr. Th. Kormo s i Dr. V. Vogl : Das mezozoische Gebiet in der Umgebung von Fužine, Budapest 1913; Dr. V. Vogl , Dr. O. K a d i ć i Dr. Th. Kormos : Die geologischen Verhältnisse des ungarisch-kroatischen Küstenlandes zwischen Fiume und Novi, Budapest 1912; Dr. V. Vogl : Die Fauna der eozänen Mergel im Vinodol in Kroatien, Budapest 1913; — Die Paläodyas von Mrzla Vodica in Kroatien, Budapest 1913; — Die Tithonbildungen im kroatischen Adriagebiet und ihre Fauna, Budapest 1916. (Izdanja »Magyar kiralyi Földtani intézet. Budapest 1910—1916). 432 |