DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1938 str. 47 <-- 47 --> PDF |
pestanskog geologa V o g 1 a, koji je ove krajeve ispitao s paleontološkog gledišta u razdoblju 1910 — 1916 godine, ustanovljene su na ovdješnjoj vapnenoj kori slijedeće najvažnije geološke okamine: 1) Iz područja flore: Plantae, — Neuropterus flexuosa (Dr. Lâszlo, — Mrzla Vodica). 2) Iz područja faune: a) Brachiopoda (ramenonošci), Productus longispinus, Alectryonia gregaria, Pecten poecilographus, Spondilus vrste, Pecten erctensis i nebrodensis, Megalodus pumilus, Terebratula Renieri i punctata. b) Mollusca (mekušci), Streblopteria pusilla. c) Cephalopoda (glavonošci), Gastrioceras roemeri, Agathiceras elegans, isomorphus i Haueri te Oppelia succedens. d) Gastropdda (puževi), Pleurotomaria Davincii, Nerinea pseudobruntrutana, Sequania Diblasii i t. d. Prema ovim bez sumnje vrlo interesantnim podacima vidi se, da su u kraškom vapnencu daleko češći životinjski fosili nego biljni. Od biljnih fosila imamo do danas samo jedan jedini nalaz (Neuropterus), a i taj ne pripada recentnoj t. j . danas živućoj biljnoj vrsti. Ovo bi bila jedna ilustracija više, da se u mineralnoj podlozi kraškoga tla biljne okamine danas živućih vrsta imaju pripisati prvenstveno neprestanom taloženju vapna, a ne paleontološkim fosilima. A to je jedna od najvažnijih pojava djelovanja kraških voda. Za prosuđivanje drugih karakternih osebina kraškog tla važne su i pojave isključivo mineraloškei petrografske prirode. Nakon što je za üorski Kotar prije nekoliko godina izrađena K o c h o v a geološka karta,3 dane su najvažnije orientacije i u ovom pogledu. Kod toga je važno istaknuti, da mineralnu podlogu šumskog tla čine u kredinoj formaciji vapnenci i vapneni lapori, u jurskoj vapnenci i konglomerati, a u triadičkoj lapori i verfenski (rajblerski) škriljevci, te dolomiti. Industrijsku važnost imaju donekle nalazišta rumenice (Tršće), pirita, limonita i hematita (Mrzla Vodica), mramora (Delnice) i ocker-boje (Zelin). Napokon u koridoru rijeke Kupe (Plešce-Čedanj-Skrad) dolazi specijalna vrsta konglomerata crnih škriljevaca i pješčenjaka, koja je u narodu poznata pod imenom kamen »Žrnovac«, od kojeg se je sve do 1915 godine izrađivalo mlinsko kamenje. Time bismo obuhvatili najopćenitije značajke kraškog tla u Qorskom Kotaru, čije je poznavanje potrebno za tumačenje mnogih pedoloških pojava u šumskom tlu. Osim najopćenitijih konstatacija o svojstvima šumskog staništa nema u taksacionim operatima posjeda Thurn Taxis nikakovih pobližih podataka, pa danas uopće nemamo nikakove građe od istraživanja šumskog tla na Krasu u ovim krajevima s gledišta pedologije. A to je vrlo krupan nedostatak. U pomanjkanju podataka mjerenja i analiza moramo se za sada zadovoljiti s dugogodišnjim opažanjima o produktivnoj sposobnosti staništa, kako su izražena u inspekcionim referatima kneževske Komore 5 U javnoj prodaji, izdanje Vojno-geografskog instituta u Beogradu, mjerila 1 .-75000 : j -1 433 |