DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1938 str. 48 <-- 48 --> PDF |
domena u Regensburgu.6 Po prirodi stvari ovi referati obraduju samo vanjske, evidentne promjene na šumskom tlu i to s obzirom na utjecaj živog pokrova. Smatram, da je za šumarstvo vrlo važno, da ova opažanja i na njima izgrađene sudove posebno iznesem. Dugo se vremena držalo, da živi pokrov kraškog zemljišta nema naročite uloge u pomlađenju prebirnih šuma. Vrlo bujna kupina na primjer, prema ranijem shvaćanju, samo izuzetno smeta pomlatku. Ona mu dapače u mnogo slučajeva pruža zaštitu protiv insolacije i isušivanja. A ta je zaštita potrebna, kad se radi pomlađivanju vrsta, koje podnose zasjenu (jele, bukve i smreke), te koje u glavnom i sačinjavaju prebirne šume. Mimo toga, strah pred potpuno golim vapnenim tlom, s kojeg se ono malo plitkog humusa lako ispere, učinio je, da se lakše podnosilo zakorovljivanje nego neobraslo zemljište. Ma da su se u ovim šumama provađale oduvijek male razasute prebirne sječe, ipak se ovo naziranje dugo zadržalo: sve dotle, dok se nisu počeli ocjenjivati rezultati pomlađenja na prvim oprezno izvedenim prebiranjima. Poređivanjem uspjeha pomlađenja u sječinama prejakog i preslabog intenziteta morao se nazor o važnosti zakorovljivanja osjetljivo korigirati. Pojava se korova u prebirnoj šumi ne smije shvaćati globalno. Nije svaki korov za pomlađivanje jednako važan. Odlučna je za svaki konkretni slučaj vrst a korova , koji se razvio na sječini. Prisutnost pojedine vrste korova pokazuje, da li je uzgajač uspio sa svojim intenzitetom vađenja i otvaranja pomladne površine. U njegovim je dakle rukama, da li će se korov poslije provedene sječe uopće pojaviti, a u koliko se pojavi, kakove je vrste i u kojoj količini (bujnosti). Korov uza sve to ne mora uvijek biti greška gospodarenja, jer ima slučajeva, kad mu je nemoguće izbjeći. No u pravilu pojava će korova uvijek biti mjerilo, da li je intenzitet izvršene sječe bio preslab, povoljan ili prejak. U tu se svrhu moraju razlikovati tri skupine vrsta živog pokrova: a) Korov, što se razvija uslijed trošenja i rastvaranja humusa (razne vrste Rubusa, Oxalis, Rumex itd.). Nakon potrošnje humusa iščezava, što traje okruglo 5—12 godina, dakle gubitak na prirastu za jedan decenij. b) Sve ostale vrste korova, napose one, što se razvijaju na vlažnim i tamnim staništima (Petasites, Eupatorium, Epilobium, razni šaševi itd.). Ovaj se korov, kad se jednom pojavi, čvrsto drži na zemljištu i ostaje gotovo dva decenija. Za ovdješnje ophodnje to je gubitak na prirastu preko Vr. čitavog trajanja produkcije. c) Napokon trava i grmlje nisu štetni pomlađivanju. Zadaća je uzgajača, da spriječi dizanje korova pod svaku cijenu. U prvom redu mora pogodovati pravilnom rastvaranju humusa. A to je moguće jedino uzgajanjem mješovitih sastojina, kod kojih rijetko dolazi do nagomilavanja humusa. Mimo toga je potrebno: 1) izbjegavati suviše svjetle sječe (jaki intenzitet) i sječe suviše tamne (slabi intenzitet); 2) sprečavati pojavu mahovine. 6 Aigner: Inspizierungen des fürstl. Forst, u. Rentamtes Lokve, — Regensburg 1910. 434 |