DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1938 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Na položajima, gdje se treba bojati štetnog korova, ne smije se ići daleko s prozrakama ili barem ne tako, kako to traži korov. Prebirnu šumu i onako čine vrste koje podnose zasjenu, koje dakle traže tamne sječe u prirodnom pomladenju. Mi smo dosad poznavali živi pokrov kao indikator stanišne, a donekle i sastojinske dobrote. Vidimo, da on ima vrlo važnu funkcijukod prirodnog pomlađivanja. Ta je funkcija uvijek negativna, jer redovno prouzrokuje gubitak na prirastu za 7.—Vio čitave životne produkcije u danom turnusu. Zakorovljivanje je po vrsti i količini stvarna ocjena uzgajačeva rada. I ako su navedene direktive suviše općenite, pa omogućuju (što je uostalom i ispravno) liberalno i individualno postupanje sa sastojinom, one utvrđuju za šumarstvo vrlo važno pravilo, da podržavanje i poboljšavanje sposobnosti šumskog tla ne zavisi samo od prirodnih uslova nego i od zahvatanja uzgajača, čiji se efekat rada dade kontrolirati. Klimatski faktori. Faktori klime su u jednom velikom dijelu rezultat visine i konfiguracije terena, pa sa šumarskog gledišta čine sa edafskim faktorima gotovo jednu cjelinu. Vrlo je najme teško povući liniju, gdje prevladavaju utjecaji jednih, a gdje utjecaji drugih elemenata. S obzirom na postavljeno pitanje, da li Gorski Kotar može poslužiti kao tip za studij gospodarskih prilika Krasa u vezi s šumskim gospodarstvom, promotrit ćemo njegovo podneblje odvojeno od stanišnih prilika, kako bi se ovo pitanje rasvijetlilo sa više stanovišta. A) Gorski se Kotar, a specijalno domena šuma Thurn Taxisa nalazi na razvod u (vododjelnici) između pontskog i jadranskog poriječja. To je uostalom općenita karakteristična crta Krasa od Soče do Bojane. Kada bismo se oslonili samo na ovu činjenicu, bilo bi lako generalizirati ostale zaključke. Međutim kod detaljnijeg promatranja ispoljava se jedna nova značajna osebina ovih planina, koja je do danas dosta malo poznata. Areali poriječja u geografiji zapremaju, kako znamo, goleme površine (baltičko, pontsko, oceansko i t. d.), a njihove su mede vrlo udaljene od sabirnog centra (mora). Tako je poznato, da pontsko poriječje dopire do Schwarzwalda, Karpata i daleko u sarmatsku nizinu. Veći dio naše države pripada pontskom, a manji dio egejskom i jadranskom poriječju. Kao drugdje tako se i kod nas mede pojedinih poriječja nalaze duboko u kontinentu, dakle razmjerno daleko od sabirnog bazena. Što se tiče Gorskog Kotara; prilike su potpuno osebujne. Dok u istoj udaljenosti od mora sve rijeke Krasa utječu u Jadransko more, dotle u Gorskom Kotaru nakon desetak kilometara zračne udaljenosti sve vode odilaze u daleko Crno more. Nigdje nije jadransko poriječje tako usko kao u sjevernom Jadranu. Rijeke Pad, Piava, Tagliamento, Soča, Gacka, Lika, Neretva i Drin imaju svoje izvore daleko u kopnu. U sjevernom Jadranu ulazi u ovo more tek Rječina i možda nekoje manje ponornice oko Lica i Fužina. Već od Lokava prema unutrašnjosti odilaze vode u Kupu, a s njom dalje prema Pontu. A kako poriječja i njihova razvoda predstavljaju razne klimatske zone, to će svakako ovaj osebujni položaj Gorskog Kotara imati odraza na klimu ove oblasti. Nažalost nemamo potrebnih mnogobrojnih podataka za čitavu krašku oblast, da bismo ih mogli upoređivati s prilikama u ovom kraju. Sigurno je, da se uslijed 435 |