DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1938 str. 50     <-- 50 -->        PDF

navedenog specifičnog smještaja Gorskog Kotara mora njegovo podneblje
zasebno promatrati.


Gorski Kotar prema svom smještaju izlazi kao uzana planinska
barijera između Jadrana i rijeke Kupe, koja svojim isponima do 1500
metara zahvata u pojase mediteranske, kontinentalne, a mjestimično i
alpinske klime. Da li ga taj naročiti smještaj i terenski reljef posve
isključuje od podneblja ostalih kraških oblasti, nije moguće već sada
sigurno utvrditi.


B) Naročiti je klimatski fenomen, koji bismo mogli dovesti u vezu
s prednjim naslučivanjima, pojava leda , koja se nepogoda ponavlja
svake 3—4 godine. Sa šumarskog gledišta je ta opasnost za ove krajeve
vrlo važna, jer je ni u približnim dimenzijama ne susrećemo u drugim
krajevima Krasa. Inače ne bi mogla ostati nezapažena silna oštećenja
od leda, po kojima je Gorski Kotar stekao žalosni glas. Barem ne za


SI. i. Led u Delnicama 1931.


Foto: ing. Klaić


posljednji decenij, kad se registruju sve veće elementarne nepogode.
Teško je stvoriti sliku užasa i razorne snage poledice onomu, koji nije
sam očevidac događaja. Treba sebi predstaviti na desetke kilometara
povaljane telegrafske, telefonske i električne stupove, ispreturane po
prometnim linijama, a isprepletene zamršenim pletivom isprekidanih
žica, koje su obložene ledenim slojem do 12 cm promjera. (SI. 1). Treba
si predstaviti sliku potpunog zastoja čitavog prometa izuzev željezničkog,
pa da se dočara približan pojam o štetama, koje ovakav led čini u
šumi. Tamo je njegovo razorno djelovanje još veće, jer je poledica praćena
strujanjem oštrog sjeveroistočnjaka. Povrh toga tamo se led slaže
na gornjem slobodnom dijelu krošnje i čini položaj stabla labilnijim. Na
daleko se razliieže tresak i lomljava ledoloma u napadnutoj šumi. Kao


436