DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1938 str. 51     <-- 51 -->        PDF

prve žrtve padaju smreke, zatim bukve i ostale listače, a najposlije i po*
koja manje otporna jela. (SI. 2 i 3).
U toku posljednjeg decenija ovako opisana pojava leda zabilježena
je u Gorskom Kotaru:


10—22 decembra 1927 godine (općenito),


1—5 marta 1931 godine (u reonu delničkom),


1—10 decembra 1931 godine (u reonu fužinskom),


1—10 decembra 1933 godine (općenito).


Naravno, da je i u drugim godinama poledica vrlo česta pojava.
Zato ovdje navodim samo najteže slučajeve, koji su pogodili ne samo
šumsku nego i opću privredu. Kako se iz ovih podataka vidi, glavni
udarci ovih nepogoda padaju na početak i konac zime, i to češće
u dane solsticija, a manje u dane ekvinokcija. Da li je to definitivno,
naravno nije moguće već sada utvrditi, jer su promatranja i suviše.


° „ i:.:/-- ;, » ,.


´


SI. 2. Smrekovi ledolomi 1931 god. u predjelu „Japlenski Vrh" kod Delnica.


Foto: ing. Klaić


kratka. Uopće za postavljanje nekih sigurnih kriterija u ovom pogledu
nemamo sigurnih naučnih uporišta. S obzirom na taj nedostatak iznijet
ću ovdje samo moje impresije, koje su saglasne s brojnim izvještajima
šumskih uprava, a koje su za šumsko gospodarstvo vrlo važne. Dakako,
da ovaj osebujan fenomen iziskuje dugu sistematsku studiju koliko sa
šumsko-gospodarskog toliko i sa općenitog klimatološkog gledišta.


Moja se opažanja mogu sažeti u slijedećem:
1) Pojava poledice pada uvijek u vrijeme magle , kada su niži
slojevi uzduha podvrgnuti hladnom (burnom), a viši toplom (južnom)
strujanju. Kretanje nižih oblaka i magle, kako se na mahove može primijetiti,
ide od sjevero-istoka prema jugozapadu, a kretanje viših ide


437 4