DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1938 str. 52 <-- 52 --> PDF |
obratnim smjerom. Vodena se para magle izlučuje u obliku ledene roso na smrznutu zemlju i odmah postepeno smrzava. Daljnjim odlaganjem vodene pare ledeni se sloj neprestano uvećava. 2) Poprište najjačih udara leda čine sjeverne i istočne ekspozicije i to napose onih terena, koji se nalaze u razmjerno maloj zračnoj udaljenosti od vodotoka, poglavito rijeke Kupe, Lokvarke, Ličanke i njihovih pritoka. Kotline i jarci na ovim ekspozicijama stradaju najjače. 3) Led ne dolazi u svim nadmorskim visinama, već obično obuhvata zonu od 700—900 metara. Leda dakle nema neposredno uz same vodotoke, u koliko ovi otječu niže od navedene zone. U tom se slučaju pojavljuje u koridoru vodotoka, ali u reonu naznačenog pojasa. 4) Štete od leda pogađaju prvenstveno smreku (ledolomi i izvale), zatim bukvu (prelomi i savijanja), a najnianje jelu. Prema tome najjača oštećivanja dešavaju se kod vrsta krhkih i plitkoga korjenja. Sl. 3. Bukva savinuta ledom 1931 u predjelu „Japlenski Vrh" kod Delnica. Foto : ing. Klaić 5) Ledena se kora najčešće slaže na gornjoj polovici krošnje, gdje njezina debljina dosiže prema izvršenim mjerenjima 8—10 cm. Naravno, da su oštećenja na mladim stablima češća i teža nego na starijim, pošto mlada stabla imaju razmjerno veću krošnju. 6) Prema obračunu drvne mase unovčenih ledoloma otpada na šumsko područje sreza delničkog poprečno 2 m3 po hektaru uništene mase. Prosječni prihod utrška ovakove gromade iznosi 15 Din po hektaru (globalno ogrev i građa) prema 100 Din po hektaru u normalnim prilikama. Vrijednost dakle uništenih stabala umanjena je za 85% od one, koja bi se kod istih, ali neoštećenih stabala mogla polučiti. Ovdje nisu uzete u obzir sve indirektne štete ledoloma. Iz šume se moraju hitno vaditi veće mase nezrelih stabala i to u nezgodnoj prodajnoj sezoni. Isto se tako moraju potrajnosti radi ovi kalamiteti zaračunavati u godišnji etat. Uslijed toga moraju se iz etata isključiti stabla zrela, s ječi va. Napokon je sekundarna pojava oštećenja od poledice pojava potkornjaka (Skrad), uslijed čega svako odlaganje vađenja stabala dovodi do većih zaraza. Kako vidimo, posljedice su leda za šumsko gospodarstvo dalekosežne. 438 |