DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1938 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Redovno nakon 10—15 dana trajanja poledice prevlada topli južni.
vjetar. Led već za nekoliko sati otpada sa stabala u velikim krhotinama.
Ako pak na ledenu koru padne snijeg, tad se prelomi i rušenja nastavljaju
u potenciranoj mjeri. Izolirana četinjava stabla nalikuju na uspravne
jednolične konuse (SI. 4) dok su stabla u sastojini čvrsto međusobno
povezana , zaleđenim krošnjama. Tu prelom ili rušenje jednog stabla
povlači za sobom čitavu skupinu drugih. Na sreću, ta najopasnija forma
poledice dolazi vrlo rijetko i to samo u nekim naročito eksponiranim
položajima.,


C) Da li su ostala svojstva ovdješnje klime jednaka onima ostalih
predjela visokoga Krasa, za danas nije moguće odgovoriti. Za komparaciju
nemamo sigurnih podataka. Kako je poznato, na području kraških


SI. 4. Snijeg i led 1933 u predjelu „Lučićki Vrh" š. u. Delnice.


Foto: M. Jelinek


planina postoji vrlo rijetka mreža meteoroloških stanica, a i ono malo
njihovih podataka datira iz razmjerno kratkog vremena opažanja. Za
šumsko su gospodarstvo prilike još pesimističnije. Šume su pretežno
ograničene na planinske visoke regije. A planine Krasa stoje u drugačijim
klimatskim prilikama nego kraške doline i kotline. U razmjerno
maloj udaljenosti od mora sižu planinski grebeni u zone hladnog uzduha,
pa djeluju ne samo kao kondenzatori vodenih para, što ih donose morski
vjetrovi, nego i kao položaji izloženi udaru svih uzdušnih strujanjauplivima svih mogućih klimatskih i meteoroloških ekstrema. Stoga se
podaci mnogih meteoroloških stanica na planinskom Krasu mogu uvažavati
samo s naročitom opreznošću, ako hoćemo da ih uporedimo s onima
iz Gorskog Kotara. Pošto nam je poznat upliv šume na klimu, to nije
svejedno, da li uzimamo u obzir materijal iz stanica obešumljenog kra


439