DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1938 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Redovno nakon 10—15 dana trajanja poledice prevlada topli južni. vjetar. Led već za nekoliko sati otpada sa stabala u velikim krhotinama. Ako pak na ledenu koru padne snijeg, tad se prelomi i rušenja nastavljaju u potenciranoj mjeri. Izolirana četinjava stabla nalikuju na uspravne jednolične konuse (SI. 4) dok su stabla u sastojini čvrsto međusobno povezana , zaleđenim krošnjama. Tu prelom ili rušenje jednog stabla povlači za sobom čitavu skupinu drugih. Na sreću, ta najopasnija forma poledice dolazi vrlo rijetko i to samo u nekim naročito eksponiranim položajima., C) Da li su ostala svojstva ovdješnje klime jednaka onima ostalih predjela visokoga Krasa, za danas nije moguće odgovoriti. Za komparaciju nemamo sigurnih podataka. Kako je poznato, na području kraških SI. 4. Snijeg i led 1933 u predjelu „Lučićki Vrh" š. u. Delnice. Foto: M. Jelinek planina postoji vrlo rijetka mreža meteoroloških stanica, a i ono malo njihovih podataka datira iz razmjerno kratkog vremena opažanja. Za šumsko su gospodarstvo prilike još pesimističnije. Šume su pretežno ograničene na planinske visoke regije. A planine Krasa stoje u drugačijim klimatskim prilikama nego kraške doline i kotline. U razmjerno maloj udaljenosti od mora sižu planinski grebeni u zone hladnog uzduha, pa djeluju ne samo kao kondenzatori vodenih para, što ih donose morski vjetrovi, nego i kao položaji izloženi udaru svih uzdušnih strujanjauplivima svih mogućih klimatskih i meteoroloških ekstrema. Stoga se podaci mnogih meteoroloških stanica na planinskom Krasu mogu uvažavati samo s naročitom opreznošću, ako hoćemo da ih uporedimo s onima iz Gorskog Kotara. Pošto nam je poznat upliv šume na klimu, to nije svejedno, da li uzimamo u obzir materijal iz stanica obešumljenog kra 439 |