DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1938 str. 60     <-- 60 -->        PDF

sličan više ariševorn nego smrekovom. Boje je nešto svjetlije, nego što
je to kod obične smreke. Nu naročito joj je odlika, da joj s tank i h
grana više gusto, u jednoj plohi i izrazito osovn o poredane sekundarne
grane (Seitenzweige). Uslijed toga razgranjeno stablo daje dojam,
kao da je sastavljeno od mnogobrojnih svjetlo-zelenih, a vertikalno postavljenih
ploha, koje su duž debla pravilno raspoređene (SI. 7).


Dugo smo vremena bili u nedoumici promatrajući ovaj interesantan
fenomen u našim šumama. U domaćoj dendrološkoj literaturi nismo našli
sličnog tipa, koji bi bio označen kao zasebni varijetet smreke. A ipak
ovu specifičnu značajku imaju hiljade smr´ekovih stabala i skupina u
navedenim šumskim predjelima. Ovakova smeka dolazi dijelom stablimično
s običnom smrekom, a dijelom i grupimično tvoreći katkada i čitave
male sastojine. Zapažena su i mlada stabla jednakog habitusa. Sve
to bez sumnje govori za prisutnost jedne potpuno nove vrste smreke,
koju naša dendrologija dosad ne poznaje.


SI. 6. Rasezanje smrekovog varijeteta viminalis u Gorskom Kotaru.


Sa šumsko-uzgojnog gledišta ima ovaj varijetet u poredenju
s običnom smrekom svojih krupnih prednosti. Ova je smreka daleko
otpornija protiv snijega i leda. Razlogom je tome veći elasticitet nego
kod obične smreke. Taj dozvoljava jače savijanje bez opasnosti preloma.
Napose osovno spuštene postrane grane ne pružaju nikakovu ili vrlo
slabu podlogu za gomilanje većih težina snijega ili leda. Kod obične
smreke padaju postrane grane poput krovišta, koje zadržava velike mase
snijega dot. leda, čija je težina dovoljna, da proizvede prelom ili izvalu.
Kod slaganja masâ atmosferilija na stablu valja si predočiti e t a ž n o
gomilanje, t. j . na svaku granu, da se dobije približan uvid, koliko mora


446