DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1938 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Za to su u prvom redu pozvani šumari i narodni prosvjetitelji-, naročito učitelji
osnovnih škola i vjeroučitelji, koji treba da su u stalnom dodiru sa narodom i savjetom
i poukom.


Važnost popularizovanja šumarstva uvidjelo je Ministarstvo šuma još godine
1925., pa je sporazumno sa Ministarstvom prosvjete uvelo održavanje t. zv. dječijeg
dama pošumljivanja. U knjige osnovnih škola ušla su i štiva o koristi šume, o njezinoj
ljepoti i njezinoj njezi. Pod tim direktivama održavana su manje i više stručna predavanja
po šumarskim referentima, zasađeno je na više hiljada biljaka i pokazali su
se blagotvorni i uspješni znaci te akcije. Ovo je trebalo protegnuti i na sva humana
i kulturna društva, da bi tako popularizovanje šumarstva došlo do potpunog izražaja.


Ministarstvo šuma i rudnika svojim raspisom br. 6482/37 osnovalo je u tu svrhu
zemaljski odbor za propagandu pošumljavanja i pozvalo sve Kraljevske banske uprave,
da slijede njegov primjer, te da osnuju banovinske odbore i narede osnivanje sreskih
odbora i općinskih pododbora sa zadaćom:


1) da se u školama i preko svih društava drže predavanja, na kojima bi se javnost
upoznala sa važnošću i koristi šume;
2) da se na dane sađenja (»dječji dan«) održavaju zorna predavanja za djecu
i da se kod nje pobuđuje što veća ljubav i volja za šumu;
3) da svi dnevni listovi i časopisi pišu o važnosti i koristi šume, kako bi se probudilo
što veće interesovanje za šumu i šumarstvo;
4) da razna humana i kulturna društva izdavaju publikacije, brošure i letke, koji
će popularizovati šumarstvo i pošumljavanje;
5) da se u svim školama (osnovnim, stručnim, učiteljskim, zanatlijskim i tehničkim)
u program nastave uvrsti što više gradiva o šumama;


6) da sreska načelstva i općinski pododbori pomažu najizdašnije ovu akciju i
da se nađe načina, kako će se zasađene biljke očuvati, te da narod svakom prilikom
odvraćaju od devastiranja i prekomjerne sječe šume;


7) da uprave osnovnih škola i društava odrede na državnom, općinskom ili privatnom
zemljištu ogledne plohe za pošumljavanja i za šumske rasadnike, te da općinske
uprave predvide u svojim godišnjim budžetima izvjesne svote za ovu svrhu.


Da bih u grubim potezima olakšao posao predavačima prigodom održavanja »dječijih
dana "pošumljavanja«, navešću primjera radi slijedeće direktive:


Sreski šumarski referent treba da izradi nacrt i program toga rada u sporazumu
sa školskim upraviteljem, te da istakne sve važnije momente u pogledu čuvanja, zaštite,
podizanja i odgajanja šume. Gdje šum. referent ne može radi službenih razloga
da svuda prisustvuje, ovlastiće za to školskog upravitelja. Treba utvrditi čas za održavanje
»dječijeg dana« i broj učenika, iznaći zemljište za pošumljivanje, odrediti
način pošumljavanja, vrstu i starost sadnica i njihovu dobavu. Prvi dan pošumljavanja
treba odrediti u mjesecu aprilu. Na teren treba povesti najprije đake iz viših razreda,
a objekt pošumljavanja ne smije biti predalek (1 sat hoda). Prvom predavanju treba
da prisustvuje sve šumsko osoblje i nastavnici u dotičnom mjestu, da bi se na ta-j
način manifestovala što jače ova plemenita akcija. Prije sadnje treba se pobrinuti za
kopanje rupa, jer to zahtijeva više fizičkog napora. To će učiniti vlasnik zemljišta:
država, općina, ustanova ili privatnik, u čiju se korist izvode ovi radovi. Zemljište
treba prije toga očistiti od korova i trave. Sa općinom treba utvrditi, da na tom
zemljištu ne smije za izvjesno vrijeme pasti stoka, a najbolje je zemljište ograditi^
da bi se pomladak osigurao. Od figuracije, sastava i položaja zemljišta zavisiti će,
kakve će se biljke upotrijebiti (listače ili četinjače). Biljke treba lično da nabavi i
probere šumarski referent, a školskoj mladeži,treba pokazati, koje biljke bolje uspijevaju
s obzirom na razvoj korijenja i stabljike. Dovoljno je, da svaki učenik zasadi
brižljivo 20^30 sadnica. Prije rada treba održati jedno zorno predavanje. Djeci treba


456