DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 39 <-- 39 --> PDF |
nekle poboljšava otpornost stabla protiv napada vjetra. A poboljšava i samu kvalitetu drveta brišući razlike između gustog i rijetkog drveta. Nu u isti mah nova konstelacija stabala prebirne šume donosi sa sobom gubitak na kvaliteti uslijed prejake granatosti ii malodrvnosti debala. Ispravljanjem bioloških nedostataka pogođen je dakle zahtijevani efekat gospodarenja. Prebirnu šumu s ovog gledišta možemo ovako definirati: Prebirna je šuma takav gospodarski oblik, kod kojeg je u najvećem dijelu trajanja produkcije upliv stanišne dobrote paralizovan uplivom svjetla, uslijed čega- nije moguća ravnoteža bioloških i gospodarskih principa. Prebirno se gospodarenje osniva na produkciji drveta s potpu nim stabalnim oblikom (Lichtwuchsbetrieb). Sve uzgojne i taksatorne radove u prebirnoj šumi mora da prožme nastojanje oko razvoja slobodne krošnje odnosno normalnog stajališnog prostora. Međutim ova težnja nije nova u šumarskoj nauci niti za jednodobne sastojine. Ona provejava iz nekih poznatih uzgojnih metoda, napose 1) u doba najranije mladosti (Bohdanetzkv-eva metoda sadnje), 2) u doba letvenjaka 25—30 godina starosti (Wagenerovo oslobađanje krošanja), 3) u doba skore sječivosti, 60—70 god. starosti (Voglove prozrake). Istom su idejom protkane i glasovite Seebachov e prozrake u bukovim visokim šumama, poznate još iz polovice prošlog stoljeća. Odlični rezultati ovih uzgojnih metoda mogu vrlo lako dovesti do pogrešnog naziranja o gospodarskom efektu prebirnog uzgoja. Prividno bi bila logična dedukcija, do će ovakove mjere, kad su već korisne za jednodobnu sastojinu, kud i kamo biti korisnije i potrebnije u prebirnoj šumi našega planinskog Krasa, gdje ih diktiraju specifični ekološki faktori. Taj bi nas put doveo do nemogućeg zaključka, da se suglasje bioloških i ekonomskih zahtjeva prije postizava u prebirnoj nego u jednodobnoj šumi. A to bi bila krupna zabluda. Navedene uzgojne metode zadiru pojedinačno samo u jednu razmjerno kratk u periodu sastojinskog života, dok čitav ostali tok života ostavljaju stvaranju i pogodovanju sastojinskog sklopa. Prebirna pak švrna traži trajn o podržavanje slobodnih krošanja u cijelom vremenu produkcije. Tu postaje razumljivo, da će kod jednodobne sastojine uslijed nrimjene bilo koje od navedenih metoda proizvedene veće, a kvalitativno gotovo jednako vrijedne gromade paralizovati nedostatke favorizovanja slobodne krošnje, jer zahvata u mali dio trajanja produkcije. Kod prebirne je šume rezultat obratan. Tu je trajnim podržavanjem razvijene krošnje proizvedena doduše gromada približno jednaka onoj u jednodobnoj šumi. Ali tu gromadu, koja se stvarala bez upliva sastojinskog sklopa, čine isključivo krošnjata i konična stabla. Kolikogod dakle podržavanje slobodne krošnje ima svojih velikih prednosti s biološkog, toliko ima i krupnih nedostataka s ekonomskog gledišta. U vezi s ovim konstatacijama dolazimo konačno do problema stvaranja normalne prebirne strukture, kod čega se u prvom redu ima odrediti, koji se stepen zastiranja može dozvoliti u prebirnoj formaciji u svrhu pogodovanja uzgoja manje granatih, a više jedrih individua. Naravno samo do te granice, dok taj stepen zastiranja 505 |