DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 54 <-- 54 --> PDF |
U ime Jugcslovenskog šumarskog udiuženja čast mi je da Vas pozdravim prigodom Vašeg dvadeset-sedmog glavnog zbora. Pre svega želim da odam puno priznanje čehoslovačkim šumarima za njihov stručni šumarski rad, koje priznanje dele svi članovi Jugoslovenskog šumarskog udruženja. Ovo priznanje je istovremeno i čestitanje na velikom uspjehu, koji su poikazali čehoslovački šumari na svima poljima šumarske nauke i prakse. Veze i solidarnost čehoslovačkih i jugoslovenskih šumara nisu tek od juče. Prvi stručni šumari na Slovenskom Jugu bili su naša braća iz čehoslovačkih krajeva. Njihov ozbiljan, ispravan i nada sve solidan rad služio je za primer našim mladim šumarima. Sa ovoga rnesta želim u ime jugoslovenskih šumara, da celokupno čehoslovačko šumarstvo korača i dalje utrtim putevima i da se penje od -u spe ha ka uspcbu, kako to i zaslužuje izvrstan rad šumara jednoga od najnaprednijih i najbolje organizovanih slavenskih naroda. U ime Jugoslovenskih šumara pozdravljam čehoslovačku braću šumare i želim lep i velik uspeh ovoj godišnjoj skupštini, koja je u toliko značajnija što se održava u jubilejnoj godini Čehoslovačke Republike. Čehoslovačkim šumarima z d a r!«" Od stranih šumara kongresu je prisustvovao još i delegat bugarskih šumara. Ovde prilazem tekst rezolucije na čehoslovačkom i na našem jeziku. Na kraju svečanog dela kongresa održao je predsednik čehoslovačko g udruženja G. Ing. Frič govor: »Dvadeset godina Čehoslovačke Republike i čehoslovački šumari«. Govor je bio neobično snažan i dokumentovan i predstavlja nacionalno-političko i stručno šumarsko kredo naše braće čehoslovačkih šumara. Pretsedniku, inžinjeru Friču čestitao sam na odličnom govoru, u kojem je istaknuta herojska humanost naše slavenske braće, koja žive u srcu Evrope. Umolio sam gosp. Friča, da ovaj govor izvoli dostaviti našem udruženju radi štampanja u Šumarskom Listu. Tajnik Udruženja, G. Bohumil Valter je također obećao, da će našem udruženju dostaviti govor Ing. Friča. Posle održanog šumarskog kongresa svi učesnici su prisustvovali svesokolskom sletu u Pragu, te zbog toga ove godine nije držan nikakav šumarski izlet. Prilikom razgovora sa čehoslovačkim šumarima interesovao sam se za zajednički solidaran rad svih slovenskih šumara. Nažalost teškoće koje su se ranije pojavile postoje i dalje, te se nije uspelo da se za zajedničku saradnju pridobiju poljski i ruski šumari. Da li postoji zajednička slovenska psiha i da li će prema tome biti moguća zajednička slovenska kultura, pita se i naš naučnik, g. Dr. Dvorniković u svojoj studiji: Psihološka karakteristika slavenskih naroda, iz koje sam slobodan da navedem ovaj pasus: »Individualizam, i kao što mnogi hoće, nedržavotvorni duh Slovena, mnogo je bio istican u poslednje vreme. Dobar poznavalac života i kulture starih Slovena Jan Pajskera tvrdi, da je geografija pradomovina starih Slovena, t. j . »beskrajno močvarno more, ta čudna kolevka«, kako se on izražava, stvorila je narodni karakter Slovena. Taj pejsaž učinio je Slovene individualistima, razdrobio ih u plemena i župe, pripremio teren za anarhizam i tako ih učinio plenom tuđih zavojevačkih naroda, germanskih sa zapada i mongolskih sa istoka. Beskrajne slovenske šume oko Visle i Polesja postadoše pravo lovište robova za osvajačke i nomadske narode. Močvarna nizina, — to je, po mišljenju mnogih istoričara, bila biološko-istorijska tragedija Slovena. »N i z i n a kl et bo u Slovenstva« , kaž e češk i sociolo g Ja n Duše k jezikom koji inače nije uobičajan u sociologiji.« Pretsednik g. ing. Frič pozdravio je sve jugoslovensike šumare. Umolio sam predsednika i tajnika čehoslovačkog udruženja da odrede svojeg, delegata za naš godišnji zbor, koji će se održati u Vinkovcima. Detaljnije ću referisati usmeno na prvoj sednici Udruženja. 520 |