DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1938 str. 54     <-- 54 -->        PDF

U ime Jugcslovenskog šumarskog udiuženja čast mi je da Vas pozdravim prigodom
Vašeg dvadeset-sedmog glavnog zbora.


Pre svega želim da odam puno priznanje čehoslovačkim šumarima za njihov
stručni šumarski rad, koje priznanje dele svi članovi Jugoslovenskog šumarskog udruženja.
Ovo priznanje je istovremeno i čestitanje na velikom uspjehu, koji su poikazali
čehoslovački šumari na svima poljima šumarske nauke i prakse.


Veze i solidarnost čehoslovačkih i jugoslovenskih šumara nisu tek od juče. Prvi
stručni šumari na Slovenskom Jugu bili su naša braća iz čehoslovačkih krajeva. Njihov
ozbiljan, ispravan i nada sve solidan rad služio je za primer našim mladim šumarima.


Sa ovoga rnesta želim u ime jugoslovenskih šumara, da celokupno čehoslovačko
šumarstvo korača i dalje utrtim putevima i da se penje od -u spe ha ka uspcbu, kako to
i zaslužuje izvrstan rad šumara jednoga od najnaprednijih i najbolje organizovanih
slavenskih naroda.


U ime Jugoslovenskih šumara pozdravljam čehoslovačku braću šumare i želim
lep i velik uspeh ovoj godišnjoj skupštini, koja je u toliko značajnija što se održava
u jubilejnoj godini Čehoslovačke Republike. Čehoslovačkim šumarima
z d a r!«"


Od stranih šumara kongresu je prisustvovao još i delegat bugarskih šumara.


Ovde prilazem tekst rezolucije na čehoslovačkom i na našem jeziku.


Na kraju svečanog dela kongresa održao je predsednik čehoslovačko g udruženja


G. Ing. Frič govor: »Dvadeset godina Čehoslovačke Republike i čehoslovački šumari«.
Govor je bio neobično snažan i dokumentovan i predstavlja nacionalno-političko i
stručno šumarsko kredo naše braće čehoslovačkih šumara. Pretsedniku, inžinjeru Friču
čestitao sam na odličnom govoru, u kojem je istaknuta herojska humanost naše slavenske
braće, koja žive u srcu Evrope. Umolio sam gosp. Friča, da ovaj govor izvoli
dostaviti našem udruženju radi štampanja u Šumarskom Listu. Tajnik Udruženja, G.
Bohumil Valter je također obećao, da će našem udruženju dostaviti govor Ing. Friča.
Posle održanog šumarskog kongresa svi učesnici su prisustvovali svesokolskom
sletu u Pragu, te zbog toga ove godine nije držan nikakav šumarski izlet.


Prilikom razgovora sa čehoslovačkim šumarima interesovao sam se za zajednički
solidaran rad svih slovenskih šumara. Nažalost teškoće koje su se ranije pojavile
postoje i dalje, te se nije uspelo da se za zajedničku saradnju pridobiju poljski i ruski
šumari.


Da li postoji zajednička slovenska psiha i da li će prema tome biti moguća zajednička
slovenska kultura, pita se i naš naučnik, g. Dr. Dvorniković u svojoj studiji:
Psihološka karakteristika slavenskih naroda, iz koje sam slobodan da navedem ovaj
pasus:


»Individualizam, i kao što mnogi hoće, nedržavotvorni duh Slovena, mnogo je
bio istican u poslednje vreme. Dobar poznavalac života i kulture starih Slovena Jan
Pajskera tvrdi, da je geografija pradomovina starih Slovena, t. j . »beskrajno močvarno
more, ta čudna kolevka«, kako se on izražava, stvorila je narodni karakter Slovena.
Taj pejsaž učinio je Slovene individualistima, razdrobio ih u plemena i župe, pripremio
teren za anarhizam i tako ih učinio plenom tuđih zavojevačkih naroda, germanskih sa
zapada i mongolskih sa istoka. Beskrajne slovenske šume oko Visle i Polesja postadoše
pravo lovište robova za osvajačke i nomadske narode. Močvarna nizina, — to je, po
mišljenju mnogih istoričara, bila biološko-istorijska tragedija Slovena. »N i z i n a


kl et bo u Slovenstva« , kaž e češk i sociolo g Ja n Duše k jezikom koji
inače nije uobičajan u sociologiji.«
Pretsednik g. ing. Frič pozdravio je sve jugoslovensike šumare.


Umolio sam predsednika i tajnika čehoslovačkog udruženja da odrede svojeg,
delegata za naš godišnji zbor, koji će se održati u Vinkovcima.
Detaljnije ću referisati usmeno na prvoj sednici Udruženja.


520