DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Sve navedeno pokazuje put za racionalno tehničko ekonomisanje
kod radova. Razumnim projektovanjem i iskorišćavanjem svih prirodnih
prilika postiže se ušteda bez štete za kvalitet izrade. Samo na kvalitetu
izrade objekata ne srne se ni u kojem slučaju štedeti, pošto takva štednja
obično povlači najveću štetu i rušenje objekata.


Postoji projekat reorganizacije službe za uređenje bujica, naime
uspostavljanje Direkcije voda, koja bi obuhvatala hidrotehničko odelenje
Ministarstva građevina i uređenje bujica. Izgleda, da ovaj projekat ima
isti broj i pristalica i protivnika. Svakako je ovo pitanje u mnogom pogledu
pitanje personalne prirode. Neki misle, da će šumarski inženjeri
biti zapostavljeni u budućoj Direkciji voda. Dosadanja praksa u bivšoj
Direkciji voda to ni najmanje nije pokazala. Faktično pak stanje bujičara
sada, u resoru šuma, za njih nije povoljno. Silom stvorene situacije njima
je zatvoren put za normalno napredovanje.. Inženjer, koji stalno radi
na bujicama, neće biti postavljen za šefa šumarskog otseka (do sada nije
bio ni jedan takav slučaj), već mora večito biti u podređenom stanju,
stoga što »ne zna praktički« druge grane šumarstva. Istovremeno šefu
šumarskog otseka ništa ne smeta praktičko nepoznavanje uređenja bujica,
u kojem on silom svog položaja igra odlučujuću ulogu tehničke vlasti.


Sem toga iz navedenih razloga bujičaru je zatvoren put za upravu
državnih šuma. Stoga nije ni čudo, da baš spremniji i ambicijozniji inženjeri,
videći ovakvo nenormalno stanje neće da idu na bujice ili odlaze
iz bujica, »dok nije kasno«, a na svoju službu u bujicama smatraju kao
na nešto prelazno, privremeno, toliko da se iskoristi »teren«. Prirodno
je, da u ovom slučaju ne može postojati kakvo ozbiljno interesovanje
za struku i njene probleme.


Stoga nije važno, gde se nalazi služba za uređenje bujica, već je
važno, da je dobro organizovana, jer samo u dobroj organizaciji leži
osnov uspeha. Ništa ne stoji na putu, da nadležni faktori u resoru šuma
obrate potrebnu pažnju i uklone jednu tešku manu sadanje organizacije
i time obezbede mogućnost normalnog razvoja i normalnog rada.


Résumé.


L´ auteur expose ses vues sur le probleme de la correction des torrents chez nous dans
ce temps d´apres la guerre ou les crédits budgétaires, destinés a ce but, sont réduits au
minimum. Il montre un procédé de clayonnage vert d´ osier, n´ ayant — naturellement — qu´
un caractere tout a fait provisoire.


564