DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1938 str. 36     <-- 36 -->        PDF

duši i prilikama, u kojima ovaj živi. Za to mu je bilo najjednostavnije


pridržavati! se svagdje paragrafa šumskog zakona i tehnike pošumljava


nja. Mora se priznati i to, da´ je prvih deset poratnih godina vladalo na


Kršu osjetljivo pomanjkanje šumarskog stručnog osoblja. Silna energija,


moralna i materijalna, ulagana tako bez duha morala je na koncu konca


iskazati slab uspjeh. Premda je tehnika pošumljavanja ostala u glavnom


ista, zastarjele metode rada moraju se napustiti, jer se Kraško pitanje


s uspjehom može da rješava najlakše na seljačkoj osnovici.


Ovaj prikaz nema namjere ni ne može da negira uspjehe šumara.


On želi samo da pokaže jedan od puteva, koji sa manje muke, a s više


uspjeha mora dovesti do postepenog pošumljavanja Krša.


Moram još da naglasim, da mi je istoimeno predavanje g. Ing. A.


Premužica na šumarskoj ekskurziji Sušak—Rab 1932. god. dalo jakog


poticaja za promatranje, razmišljanje i rad u ovom pravcu.


Résumé.
En s´appuiant sur les idées exposées ici sous le meme titre par M. A. Premužić (voir


p. 2 de cette meme revue pour l´année 1937), l´auteur expose ses propres vues sur le probleme
du reboisement de notre Carst Adriatique.
Ing. BRANISLAV PEJOVIĆ (SKOPLJE).


POTREBA RACIONALNOG SMOLARENJA
KOD NAS


(NÉCESSITÉ, CHEZ NOUS, D´ UN GEMMAGE RATIONNEL)


Pitanje industrijskog smolarenja kod nas, osim jednog izuzetka,
nije naišlo na povoljno rešehje i pored ogromnog značaja svih derivata
smole u tehnici i privredi. Kod nas posle rata investirani su mnogi kapitali
u nove industrije, zahvaljujući sirovinama, koje su se mogle lako
dobaviti i koje imamo u dovoljnim količinama. U šumarskoj privredi većim
delom upućeni smo na iskorišćavanje drvne mase mehaničkim putem.
Tek poslednjih godina vidimo u šumarstvu zastupljenu i hemijsku
industriju, koja iskorišćuje drvo kao polaznu materiju (npr. proizvodnja
celuloze, destilacija drveta, u poslednje vreme uspeli pokušaji dobijanja
šećera i benzina). Iskorišćavanje otpadaka osobito je razvijeno u Nemačkoj
za dobijanje drvene vune (Holzwolle). Preduzeće I. G. Farben-
Industrie podićiće ove godine u Wolfen-u fabriku, koja će dnevno proizvoditi
80 tona drvene vune i 140 tona celuloze pretežno od bukovog
drveta.


Poslednjih godina stalno se povećava i proizvodnja smole s obzirom
na to, da njeni derivati nalaze sve veću primenu. Poznata je činjenica,
da borovi obiluju smolom, neki manje, drugi više. Zahvaljujući ovoj
njihovoj osobini smolarenje je bilo razvijeno još u starom veku. Posle
svetskog rata zahvaljujući razvoju hemijske industrije oseća se sve
intenzivnije smolarenje naročito u pojedinim evropskim državama, koje
se ovom privrednom granom nisu bavile ili pak u vrlo ograničenoj merü,
zadovoljavajući na taj način bar delimice svoju potrošnju. Međutim srao


570