DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1938 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Male i lagane mahune može po svoj prilici raznositi na manje udaljenosti i jači vjetar, a raznose ih donekle i životinje. Na pojedinim mjestima uzraste amorfa vrlo gusto. Upravo radi toga gustog rasta ona je opasan korov kod pomlađivanja hrastovih sastojina, jer svojim zasjenjivanjem uništi mnoge mlade hrastove biljke. Neprijatna je napose i zato, jer raste šiboliko, te nije podesna gotovo ni za kakvu upotrebu. Radi svojih sitnih dimenzija ne dolazi ona u obzir ni kao ogrijevno drvo. H i c k e l3 spominje, da se njeni izbojci mogu upotrijebiti u košaračkom obrtu. Amorfa podnosi poplave vrlo dobro, kako nam to dokazuju nalazišta po niskim predjelima, koji stoje dugo vremena pod vodom. Isto tako dobro podnosi i zasjenu odraslih mješovitih sastojina brijesta, jasena i hrasta. Amorfa se pojavila u nekim našim šumama (napose u okolici Jasenovca) već pred neka 3 decenija. Danas sve više prodire u šume, te izgleda da će kod budućih pomladenja ovih šuma praviti velike štete. Ona je i dosad u nekim kulturama prouzročila dosta štete. Kako su stare posavske hrastove šume u glavnom posječene i pomlađene već prije znatnijeg raširenja amorfe, nije se njeno štetno djelovanje proširilo do danas na velikim površinama. Ne pravi veće štete, ako se pojavi na rijetko, nego samo, ako je gusto ponikla. U šumi Greda Gradiške imovne općine, kod Novske, napravila je amorfa prigodom pomlađivanja hrastove sastojine u odjelu 9 osjetljivu štetu. Sastojina toga odjela ima danas nešto preko 10 godina. Još sada ima u njoj amorfe, a hrastića ima vrlo malo. Ovo vrijedi i za one dijelove toga odjela, gdje je tlo najsuše, tj. na njegovom sjevernom rubu. U odjelu 6, koji leži sjeverno od odjela 9, posječena je stara hrastova sastojina pred 3—4 godine. Ovaj je odjel izložen poplavi tek na južnom svom dijelu. Na cijeloj površini, koja je izvrgnuta poplavi, ima amorfe, no ne u tolikoj množini, da bi mogla mladim hrastićima praviti veću štetu. Međutim na najnižem dijelu toga odjela, na jugozapadnom rubu, naselila se amorfa u tolikoj množini (20—40 kom na 1 m2), da je njena gusta sastojina posve prekrila površinu od ca 2—3 jutra. Danas je ta sastojina amorfe visoka oko 2—2,5 m. Pridanci amorfe debeli su oko 2 cm. Ti se pridanci često, a ponajviše u visini od 20—50 cm od zemlje, razgranjuju u više izdanaka (šiba), koje su danas u visini´ od 1 m nad zemljom pretežno debele do 1 cm. Već se sada opaža, da hrastići pod gušćim sklopom amorfe jedva životare. Oni su stari 5—8 godina (3 god. branjevina + 5 god. predzabrane), a ima ih koji su tek 30—50 cm dugi i jedva koji milimetar debeli. Gdje je sklop ove amorfine sastojine rjeđi, ondje je odraslost hrastovih biljaka bolja. Hrastići, koji su uzraslü na potpunom svjetlu, visoki su 1—2 m i debeli oko 1—1,5 cm (50 cm na zemljom). Na površini, gdje amorfa čini guste skupine, uzrast će doduše ovdje ondje po koji hrast, no na tim mjestima bit će prihodi od predužitaka vrlo maleni ili gotovo nikakovi. Zavod za uzgajale šuma na poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu počeo je ove godine motriti uzrast hrastića u spomenutoj sa Hickel : Dendrologie forestiere, Paris 1932, str. 202. 625 |