DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1938 str. 23 <-- 23 --> PDF |
uzadružili u svrhu zajedničke uprave i čuvanja šuma (§ 107 z. š.), jer ih zakon o privrednim zadrugama nije obuhvatio. Znači, da je odredbe iz § 109 do 111. z. š. trebalo saobraziti odredbama toga zakona. Iz materijalnih razloga morala se" predvidjeti tehnička i finansijska poteškoća, koja je vezana sa provođenjem u život ove akcije, tako da ona ima trajni efekat, jer ovakav neuspjeli pokušaj može biti od još goreg utjecaja na samo stanje šuma. Manja je šteta, ako je šuma bez čuvara, nego ako šumu čuva službeno lice po državnoj vlasti postavljeno, neuredno plaćeno, jer se takovo lice samo naplaćuje iz šume, a to narod potječe na još veće satiranje šume. Prije je trebalo obezbijediti: materijalna sredstva, a po tom postaviti 137 zadružnih čuvara šuma, a ne raditi obratno. I pored mjera, što su ih u pogledu čuvanja šuma preduzele banske uprave, stanje šumskih šteta ne može zadovoljiti, jer se šume i dalje satiru sječom, ispa|om i krčenjem, a najviše u vrbaskoj, drinskoj i moravskoj banovini. Šume ne samo nedržavne, nego i državne ostale su i dalje ozbiljno ugrožene. Ministarstvo šuma i rudnika uputilo je pod br. 1095 od 14. jula 1936. god. raspis svim odsjecima za šumarstvo banskih uprava, da dostave svoja mišljenja i konkretne predloge po problemu čuvanja šuma, s tim da bi posjednici šuma, koji ne mogu postaviti zasebnog čuvara šuma, morali pitanje čuvanja svojih šuma riješiti na bazi zadružnog čuvanja šuma. Od banskih su uprava stigli ovi odgovori: A) Dravska banovina (br. III—7—2029—1 od 24. VIII. 1936. Min. šuma i rudnika broj 2239/1936). Šumskih šteta po trećim licima gotovo nema. Treba razlikovati 2 pojma: čuvanje šuma a) iz privatnih i b) iz javnih interesa. Ad a) Tko može držati svoga čuvara. Mali šum. posjednici, kojih ima oko 140.000, neće da postave zadružne čuvare šuma. Suvlasnici i zajednice imaju čuvare, ali ih slabo plaćaju. U izvršenju odredaba iz raspisa Ministarstva šuma i rudnika broj 13671 od 15. VII. 1932. god. određena je naredbom bana od 7. IV. 1933. god. minimalna površina od 500 ha, za koju treba postaviti čuvara, a općinski odbori ovlašceni su da postave čuvare, koje će plaćati mali šum. posjednici u srazmjeru šum. površine za čuvanje svojih šuma. Sve i pored naročitog nastojanja bana samo je malen broj općina postavio čuvara za čuvanje šuma u općini. I taj mali broj čuvara u punoj je ovisnosti o svojim poslodavcima, jer oni njihove šume čuvaju od trećih lica, a ne od njih samih. Ti bi čuvari morali biti podređeni šumarskim vlastima, a za to nema zakonske mogućnosti. Takav odnos općinskih čuvara šuma prema vlastima može normirati Ministarstvo unutrašnjih poslova sa Ministarstvom šuma i rudnika na osnovu Si. 3. zakona o vrhovnoj državnoj upravi, §§ 127, 135—138, 172 i 63 zakona u. u. u vezi sa propisima iz §§ 77 tač. 7 i 79. zakona o općinama. Ad b) Čuvanje šuma iz javnih obzira povjereno je općim upravnim vlastima. Taj se nadzor u toj banovini ne može vršiti, kako je to propisano, jer nema dovoljno osoblja ni novčanih sredstava. Ako se već ne mogu postaviti potrebni podšumari, da se barem postave nadlugari sa dobrom praksom. Kod općih upravnih vlasti nije bilo lugara, već samo podšumari, zbog potrebe veće spreme. 629 |