DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1938 str. 28 <-- 28 --> PDF |
2) Najteže štete šumama nanose prodaje na veliko (Bosna, Crna Gora) i insekti. Po vrsti vlasništva najviše su štetama izložene komunalne šume i drž. šume opterećene servitutima, prve sa strane samih korisnika komune, druge sa strane servitutnih ovlaštenika, dakle u prvom redu šume seoske, općinske, plemenske, donekle zemljišnih zajednica i nekih imovnih općina. 3) Uzrok šumskim štetama jest: a) opći i trajni: spekulativni karakter velikog šumskog kapitala, nedovoljna kultura, a s tim u vezi i slaba svijest naroda uopće, a seljaka napose o koristi i važnosti šuma i nedovoljna njegova briga za potomstvo, neracionalan postupak naroda s drvom, opterećenost šuma dvovrsnim zahtjevima: potrebom na gradi i ogrijevu i potrebom na ispaši i lisniku, slabo ekonomsko stanje seljaka, potreba seljaka na poljoprivrednom zemljištu i ostalim životnim namirnicama; b) specijalni i povremeni: bivše, a donekle i sadanje partijsko- političke prilike, dosadanje vođenje stanovite šumarske politike, a u vezi s tim nedostatak valjane organizacije šumske uprave u zemlji, specijalno pomanjkanje organizacije čuvanja i čuvara nedržavnih šuma, nedovoljno staranje kaznenih vlasti za pravovremeni i brzi postupak po šumskim prijavnicama, amnestije i abolicije po šumskim krivicama, nenaplaćivanje dosuđenih šumskih odšteta za počinjene šumske štete, praznina u postojećem šumskom zakonodavstvu, u koliko se odnosi na čuvanje šuma, pomanjkanje stručnog šum. osoblja itd.3 4) Kako se iz rečenoga vidi, odsjeci za šumarstvo izradit će program rada, kako da se očuvaju nedržavne šume, taj rad valjano organizovati u dogovoru sa upravnim i sporazumno sa financijskim odjelenjem banske uprave. U prvom redu treba znati: a) koje vrsti šuma po posjedovnom obliku i po svojoj općoj važnosti trebaju zaštitu odmah, gdje je dakle potrebna hitna intervencija; b) koje šume trebaju zaštitu trajno, a koje povremeno. Ta je zaštita potrebna za šume, koje služe javnim interesima i onima, koje imaju trajni zadatak (koje su u trajnom narodnom seljačkom interesu) dakle: zaštitne, seoske, općinske, zemljišnih zajednica, plemenske, imovnih općina, državne opterećene servitutima. Sve ostale nedržavne šume treba za sad ostaviti po strani ili! ih uzeti u kombinaciju u toliko, u koliko će one moći da novčano sudjeluju u plaćanju čuvara šuma. Država je §-om 56. z. š. podvrgla stanovite vrste šuma pod svoj naročiti nadzor zbog trajnosti svrhe, a nekoje i zbog javnih interesa. Njezina je dužnost da ona taj svoj nadzor vrši i stvarno, što znači, da se te šume moraju očuvati. Očuvanje jest primarni zadatak, a stručno i racionalno gazdovanje, stručna uprava bez osiguranoga valjanoga sačuvanja osnovnog šumskog kapitla ostaje bez svoje bitne pretpostavke i zato, kod nas, ona ima sekundarni značaj, ona je u mnogo slučajeva filius ante patrem. Pri regulisanju ovoga pitanja treba uzeti za bazu općinu kao osnovnu i najvažniju stanicu u narodnom i državnom životu, kao organ državnoga bića. 3 Vidi moju raspravu: »Nekoje misli o šumskim štetama« u Šum. Listu, broj 11, 1909. godine. I OjT |