DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1938 str. 3     <-- 3 -->        PDF

*


............


.... 62. ........ 1938


UREĐIVANJE BUJICA


(ISPRAVKA NA ČLANAK G. AFANASIJEVA)


U Šumarskom listu za novembar ove godine otštampan je članak


g. inž. Dimitrija Afanasijeva pod gornjim naslovom, koji sadrži više
grubih netačnosti.
1) Interministerijalne komisije. U ovom delu članka g. Afanasijeva
nalaze se tri´ netačnosti u pogledu vremenskog rada komisija, predmeta
njihovog rada i rezultata.


Prva interministerijalna komisija sastala se 4 jula 1931 godine u
Džepu. Druga interministerijalna komisija sastala se tek 5 oktobra 1936
godine u Beogradu. Ova komisija pretvorena je docnije u Koordinacioni
odbor za uređenje bujica u vezi sa velikim javnim radovima. Netačno je
da se »svake godine ponovo pretresa pitanje bujica a od 1929 god. obrazuju
interministerijalne komisije ...«


Krivo je prestavljanje stvari, kada se interministerijalnim komisijama
pridaje dužnost projektovanja. One su uvek imale svoj određen
zadatak, kao što il Koordinacioni odbor ima utvrđen i propisan cilj rada.


Što se tiče rezultata rada komisije iz 1931 godine i rada Koordinacionog
odbora, daleko je od toga da je on bez koristi. Naprotiv, on je
bio od vrlo velike koristi po interese Ministarstva šuma i rudnika. Po
predlogu interministerijalne komisije u 1931 godini odobrila su Ministarstva
saobraćaja i građevina sume od 859.482,53 dinara na ime doprinosa
za uređenje tri bujice kod železničke stanice Džep. Blagodareći ovim doprinosima
u iznosu od 859.482,53 X 2 = 1.718.965,06 dinara, Ministarstvo
šuma i rudnika preko nadležne Banske uprave privodi kraju uređenje
tri bujice, koje po svom razornom dejstvu spadaju u red najopasnijih
bujica u Kraljevini. I ako su g. Afanasijevu poznate ove činjenice, nije mu
ništa smetalo da u svom članku tvrdi: »Sve su komisije prema tome skoro
bezkorisne ...« Rad Koordinacionog odbora dao je mnogih vidnih i značajnih
rezultata. Za žaljenje je što g. Afanasijev proizvoljno i neodgovorno
piše o činjenicama koje nije proverio: da li odgovaraju tačnosti.


2) Državni budžet za radove uređenja bujica. Netačno su pretstavljene
činjenice od strane g. Afanasijeva, kada tvrđi da je suma u budžetu
za 1937/38 godinu iznosila 3.310.000 dinara. Po partiji 919 budžeta rashoda
za 1937/38 godinu bilo je odobreno kredita u sumi od 4,466.000 dinara,
dakle jedan milion i sto pedeset hiljada dinara više nego što g. Afanasijev
prikazuje. On nije prikazao da je pozicija 1 te partije iznosila 184.500
dinara, a pozicija 2, dinara 971.500.—, i ako mu je to bilo poznato. Njemu


609




ŠUMARSKI LIST 12/1938 str. 4     <-- 4 -->        PDF

je bilo poznato da je odobrena i znatna suma iz fonda za pošumljavanje.


i a je suma iznosila za istu budžetsku godinu dinara 1,900.000.—.


3) Kontradikcija zakonskih propisa. Pravilnikom o izvršenju bujičarskih
radova u režiji predviđeno je da pomoćno-inženjersko osoblje
;»rovede najmanje dve godine na radu pri terenskim predradnjama, izradi
generalnih i detaljnih projekata te izvršenju bujiearskih radova na terenu,
da bi moglo primiti važnije i odgovornije dužnosti, prvo, izvršnorežiserskog,
a potom, vodećeg i -nadzornog osoblja. Takav postupak u
uvođenju novog osoblja u tehničke radove i u usavršavanju njihovom
logičan je i prirodan. Mi samo možemo želeti, da svaki bujičarski pripravnik
prođe taj redovan put pre nego što se primi teške dužnosti rukovaoca
radova ili šefa šumsko-tehničke sekcije za uređenje bujica. Što se tiče
radova starešina, šefova šumarskih otseka, može se reći, da oni, skoro
bez izuzetaka otpravljaju svoje dužnosti i po pitanjima uređenja bujica,
između njih u praksi za minulih 9 rodina nije dolazilo do sukoba.


4) Izrada naprava. Kolaudacijom izvršenih radova u bujicama nije
do danas utvrđen slučaj, da su »naprave«, objekti izvedeni u izvesnim
procentima »kako treba i kako je predviđeno u projektu, a sve usled
nedostatka kredita«. Svaki izgrađeni objekat izvođen je potpuno po
projektu i po tehničkim DroDisima. Onamo gde za celokupno uređenje
jedne bujice nije bilo kredita da se izvedu svi projektovani objekti, izvedeni
su objekti u granicama kredita u manjem broju, ali potpuno propisni
i prema utvrđenom programu izvođenja radova za dotičnu bujicu. Ode
bi krediti bili u tako malom iznosu, da je bilo opasno da se pomoću njih
izvede mali broj objekata tako da oni po svom dejstvu ne mogu bar
delimično poboljšati stanje u bujici ili da bi oni sami došli u opasnost da
ih bujica odnese ili da budu zatrpani, — onda tu radovi nisu ni započeti.
Takvi mali krediti su prenošeni i iskorišćavani u povoljnijim mestima.
Potpuno je krivo obaveštavanje čitalačke publike, ako g. Afanasijev
veruje da je obaveštava svojom tvrdnjom, »da ove naprave možda ni za
četvrt nisu izrađene onako kako treba i kako je predviđeno u projektu,
a sve usled nedostatka kredita« (str. 539).


5) Porušeni kanal i pregrade. Skroz je netačno izlaganje pisca
članka na strani 542 i 543, gde govori o koeficijentu oticanja i rušenju
objekata. Radi obaveštenja čitaoca šumarskog lista odmah se navodi da
je u bujici zv. Grdevica kod varoši Budve delimično porušen kanal i to
samo na delu najveće njegove krivine, koji iznosi oko sto metara prema
dve hiljade metara koliko iznosi ukupna dužina kanala. U srednjem i
gornjem toku porušio se izvestan broj pregrada usled neodržavanja od
1914—1919 godine. Uređenje ove bujice završeno je oko 1910 godine. U
svima ostalim delovima Primorja i Dalmacije kvar u uređenim bujicama
je neznatniji. O tome šta je urađeno na opravkama oštećenih objekata u
bujici zv. Grdevica i koliko je bilo oštećeno pregrada u srednjem i gornjem
toku daće, svakako, detaljnija obaveštenja nadležni Otsek za
šumarstvo.


6) O nekom projektu za reorganizaciju službe za uređenje bujica
Ministarstvu šuma i rudnika nije poznato.


(Iz Odelenja za vrhovni šumarski nadzor Ministarstva šuma i rudnika
br. 8728 od 22 novembra 1938 godine.)


610