DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1938 str. 30 <-- 30 --> PDF |
smislu §-a 90 z. o. medu glavnim službeničkim mjestima i potreban broj općinskih službenika — čuvara (nedržavnih) šuma. U koliko to njihova čuvarska služba bude dozvoljavala, čuvati će ti službenici i ostale šume iz §-a 56 Zakona o šumama, a zatim i´ male šume privatnih lica, koja ne mogu držati svoga čuvara. Gdje su umjesto općinskih i seoskih šuma nastale zemljišne zajednice, ima ta dužnost čuvanja važiti i za njih. Na ime odštete općini za čuvanje svojih šuma plaćati će vlasnici ostalih šuma iz § 56 kao i privatnih šuma u općinsku kasu prinos, što će ga po predlogu općine odrediti upravna vlast odlukom. Taj će se prinos naplaćivati zajedno sa općinskim prirezom. Općinski službenik — čuvar šuma — može po sporazumu između općina čuvati i šume susjedne općine ili sela te općine uz odgovarajući prinos, što će ga odrediti uprava vlast.« Međutim taj moj predlog nije bio usvojen, već je donijetom uredbom usvojeno načelo, da se vlasnici šuma iz § 56 z. š. i privatnici sa preko 300 ha površine mogu udružiti, a ban će propisati uslove, pod kojima se ovo udruživanje može izvršiti. Svakako je bolje, što je to pitanje regulisano zakonskim putem. Svojstvo, položaj i službeni odnos zadružnoga čuvara šuma trebat će valjano regulisati, a to će ban moći da učini samo u granicama važećeg propisa Zakona o privrednim zadrugama, tako da obrazuje zadruge za upravu i čuvanje nedržavnih šuma u mislu § 107 z. š., a u smislu propisa Zakona o općinama službu čuvara općinske ili seoske šume ugradit će u status općinskih službenika prema prednjem predlogu. 5) Finansiranje i! izvršenje navedenoga pod tač. 4) suština je čitavoga ovoga pitanja, jer samo o tom ovisi trajan uspjeh. U slučaju kad općina ili selo ne može da svojim budžetom predvidi: i osigura troškove novih službenika čuvara nedržavnih šuma, propisat će ona korisnicima svojih šuma da plaćaju takse u novcu za sve koristi iz šume. Pored tangente, što će ju plaćati u općinsku kasu vlasnici ostalih šuma- neka se pomenute takse odrede za sve prodaje šumskih proizvoda kao i drugačije korišćenje šumom i šumskim zemljištem. Ako ni ta sredstva ne dostaju, a općina je vrlo siromašna, tad je potrebna subvencija banovine i subvencija iz Fonda za pošumljavanje onim općinama, u čijem području ima zaštitnih šuma, zatim općinama u čijem području ima šuma na apsolutnom šumskom zemljištu. Pravilno shvaćena šum. politika u našoj zemlji imala nas je uputiti prije na osnivanje Fonda za sačuvanje zaštitnih šuma, šuma na kršu i na apsolutnom šum. tlu, a svakako za šume pod naročitim javnim nadzorom, a ne da najprije puštamo da te šume propadaju, a onda da se uz pripomoć Fonda pošumljuju ili da se teškim novčanim žrtvama zagrađuju bujice po izvršenoj devastaciji šuma. U stručnoj se štampi to često naglašava, a javnost ne može da razumije taj obrnuti red. Da bi se olakšalo davanje subvencije siromašnim općinama, a te su upravo one na kršu, u planinskim i brdskim, dakle pasivnim krajevima, treba kod svake banske uprave osnovati »Fond za podizanje i sačuvanje šuma...« a ministar finansija da ovlasti bana, da propiše taksu na sječu svih, dakle i državnih šuma, kako je to u nekim banovinama ranije bilo. Pasivne šumske objekte odnosno siromašne vlasnike 636 |