DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1938 str. 43 <-- 43 --> PDF |
6. Alat godišnje » 29.835.— 7. Održavanje alata godišnje » 56.000.— 8. Pogonska snaga 121.500 KS/čas po Din. 3.67 ..... . » 445.906.— 9. Nadnice: 150 radnika po Din. 24.— dnevno » 972.000.— 10. Centralna režija godišnje » 810.000.— Sveukupno: Troškovi fabrikacije Din. 9,269.215.— Iskorišćenje trupaca ostaje kao pod A, a troškovi fabri kacije na 1 m3 rezanog materijala iznose . . . Din. 416.13 plus 10% zarade (gubitak ili dobitak) » 41.62 Prodajna cena 1 m3 rezanog materijala franko (fco) strugara iznosi Din. 457.75 Prodajna cena 1 m3 po »A.« iznosi Din. 425.04, dakle se pokazuje razlika od Din. 32.71, koja za ćelu količinu godišnje fabrikacije iznosi Din. 728.615.25. S obzirom na račun rentabiliteta pod »B« i »A«, ima »A« čiste zarade 32.71 plus 38.64 = 71.35 dinara odnosno godišnje Din. 1,589.321.25. Ako »A« prodaje 1 m3 rezanog materijala po Din. 435.— (radi konkurencije), čisti dobitak iznosi 38.64 plus 9.96 = Din. 48.60, tj. 22.275 X 48.64 = Din. 1,082.565.—. Troškovi investicije za »A« iznose Din. 1,530.000.— i ako se odbije) Din. 1,082.565.—, iduće godine ostaje još da se amortizira Din. 457.435.—. U roku od 10 godina »A« ima čisti dobitak od Din. 9,295.650.—. Ako i »B« prodaje rezanu gradu po Din. 435.—, zarada na 1 m3 iznaša Din. 18.187, a za 10 godina čisti dobitak »B« postizava Din. 2,333.292.50. Ova dva primera pokazuju, da se kod »A« ipovisuje rentabilitet za 410%. U našoj državi ima 6 modernih potpuno mehaniziranih strugara (pilana) sa pogonskim i radnim mašinama po projektu mašinske fabrike G. Topham & Co., G. m. ´b. H. Wien XI. Radi nastavka ovog članka potpisani će od gore navedene fabrike zatražiti dozvolu za opis potpuno mehanizirane strugare u Križu (vlasništvo Našičke tvornice tanina i paropila d. d. u Zagrebu) i opis će upotpuniti sa originalnim fotografijama. Dipl. tehn. Kiril Demić. OSVRT NA ŠUMARSKU SKUPŠTINU 1938. Sudeći prema naslovu ovo neće biti detaljan izvještaj o toku same skupštine i ekskurzija, koje su obavljene u vezi sa skupštinom jug. šum. udruženja, već opći pogled na cjelokupan rad skupštine i malo kritike o svemu. Detaljne izvještaje rado prepuštam mjerodavnima, koji će to sve službouljudno iznijeti, a ovo nekoliko riječi neka bude upozorenje na razne nedostatke i slika, kakav je utisak skupština na mene ostavila kao i ma učesnike l´aike, koji su skupštini prisustvovali. Nisam prisustvovao već skoro 10 godina skupštinama, od 1928. ili 1929. godine. Ovogodišnja skupština sastala se u znaku namira u cijelom svijetu, pa je valjda i s toga razloga bila vrlo slabo posijećena. U razmjerno malu salu obrtnog doma u Vinkovcima stala je sva publika i još je bilo dosta prostora za otsutne članove udruženja. Od kapaciteta šumarskih prisustvovala su dva profesora iz Zagreba i generalni direktor, a od stranih samo bugarski izaslanik, koji je održao lijep pozdravni govor, na kojega je voditelj skupštine g. Petrović vrlo lijepo odgovorio. Sam tok skupštine bio je hladan i prilično prazan. Nakon raznih formalnosti i pozdrava prešlo se na glavni dio t. j . na predavanje g. Ostojića, koje je u glavnom 649 |