DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1938 str. 6 <-- 6 --> PDF |
koje H o r v a t (4) stavlja u novu asocijacijsku svezu Ramondion Nathaliae iz reda Potentilletalia caulescens Br. BI. Vrlo slične u florističkom sastavu i fizionomskom izgledu ove zajednice u različitim tačkama našeg područja ipak se dobro karakterišu prisustvom endemičnih vrsta. Ramondia Nathaliae, koja je svojstvena za ovu svezu, nikad se ne nalazi u njenim zajednicama zapadno od linije Suha Qora — Jakupica — Nidže Planina. Ovde na nekim planinama (na pr. Koritniku, Ošljaku) zastupa je u granicama svog vertikalnog prostiranja (do 1.700 m) Ramondia serbica. Na Jakupici u sastavu ovih zajednica, koje duboko silaze i u šumski pojas, javlja se endemična Viola Košaninii sa vrstama Micromeria cristata, Saxifraga Grisebachii i dr. K o š a n i n (8) navodi u zoni krivog bora (Pinus Mughus) u zajednici sa Viola Košaninii sledeće vrste: Asplenium viride, Cystopteris´ fragilis, Selaginella helvetica, Poa alpina, Festuca duriuscula. Cerastium lanigerum, Saponaria bellidifolia. Sedum athoum, Par Onychia Kapela. Saxifraga Aizoon. S. Friedend Augusti, S. coriophylla, S. adscendens, Cotoneaster tomentosa, Potentilla ehryso craspeda, P. apennina, Alchemilla flabellata, Onobrychis scardica, Anthyllis aurea, tielianthemum vulgare (= H. alpestre), Daphne oleoides, Armeria majellensis, Gentiana verna, Edraianthus Kitaibelii, Ramondia Nathaliae, Globularia bellidifolia. Thymus Boissieri, Pedicularis orthantha (= P. regis Ferdinandu, Asperula Dörfleri, Galium anisophyllum, Antennaria dioica, Aster alpinus i Achülea Aizoon. Jedan vrlo lepo razvijen individuum asocijacije Potentilla speciosa- Mimiartia graminifolia iz iste sveze zabeležen je na Korabu (Šilo Vert) u visini od 2.000 m. Tu na jednoj gotovo okomitoj steni, okrenutoj prema istoku, ali zaštićenoj od severnih i istočnih vetrova suprotnim grebenom, u zajednici rastu: Potentilla speciosa, Saxifraga Aizoon f. brevifolia, Minuartia elandestina. Anthyllis aurea, Saxifraga coriophylla, S. porophylla, Carex laevis, Dianthus silvestris. Asyneuma limonifolium, Dianthus integer, Achülea holosericea, A. Fraasii, Koeleria eriostachya, Athamanta Haynaldii, Thymus albanus, Uraba elongata, Sedum atratum i Sesleria sp. Ponegde, na pr. ispod vrha Kepi-Bar (Korab) na jugo-zapadnoj ekspoziciji, njima se pridružuju: Asplenium fissum, A. ruta muraria, Edraianthus graminifolius i dr. vrste, što omogućava da se ove grupacije donekle povezu sa ascijacijom Asplenietum fissi Horvat sa Dinarskih planina (2 i 3). Planinske biljne zajednice na krečnjačkim stenama izloženim jakome vetru nešto su drugačijeg sastava. U njima u velikoj množini dolaze vrste: Potentilla apennina, Dryas octopetala, Saxifraga coriophylla, S. scardica, dok vrste Potentilla speciosa kao i većeg broja ostalih vrsta iz prethodnih grupacija nestaje. Na Koritniku se u njima nalazi Valeriana Pančićii, koja u kombinaciji sa još nekim vrstama jako potseća na slične grupacije u Prokletijama (Rudsky , 11). Ogromna točila, koja postaju raspadanjem i rušenjem visokih krečnjačkih otseka, na izgled često sasvim gola, u stvari također imaju svoju vegetaciju. Nekoliko biljnih asocijacija, koje ju izgrađuju, pripadaju dvema svezama reda Thlaspeetalia rotundifolia Br. BI. i razlikuju se u svojim zahtevima na vlažnost i na stepen pokretljivosti točila. Tako, u krečnjačkim delovima Koraba, Šar-planine (Ljuboten, Turčin) i na Koritniku suva, jako nagnuta, pokretljiva točila u subalpinskom pojasu nastanjuju u glavnom sastojci asocijacija iz sveze Thlaspeion rotundifolii Br. BI., od kojih se ističu tri: asoc. Drypetum-Linnaeanae. asoc. vrsta 612 |