DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1938 str. 6     <-- 6 -->        PDF

koje H o r v a t (4) stavlja u novu asocijacijsku svezu Ramondion Nathaliae
iz reda Potentilletalia caulescens Br. BI. Vrlo slične u florističkom
sastavu i fizionomskom izgledu ove zajednice u različitim tačkama našeg
područja ipak se dobro karakterišu prisustvom endemičnih vrsta.
Ramondia Nathaliae, koja je svojstvena za ovu svezu, nikad se ne nalazi
u njenim zajednicama zapadno od linije Suha Qora — Jakupica — Nidže
Planina. Ovde na nekim planinama (na pr. Koritniku, Ošljaku) zastupa
je u granicama svog vertikalnog prostiranja (do 1.700 m) Ramondia
serbica. Na Jakupici u sastavu ovih zajednica, koje duboko silaze i u
šumski pojas, javlja se endemična Viola Košaninii sa vrstama Micromeria
cristata, Saxifraga Grisebachii i dr. K o š a n i n (8) navodi u zoni krivog
bora (Pinus Mughus) u zajednici sa Viola Košaninii sledeće vrste: Asplenium
viride, Cystopteris´ fragilis, Selaginella helvetica, Poa alpina, Festuca
duriuscula. Cerastium lanigerum, Saponaria bellidifolia. Sedum
athoum, Par Onychia Kapela. Saxifraga Aizoon. S. Friedend Augusti, S.
coriophylla, S. adscendens, Cotoneaster tomentosa, Potentilla ehryso craspeda,
P. apennina, Alchemilla flabellata, Onobrychis scardica,
Anthyllis aurea, tielianthemum vulgare (= H. alpestre), Daphne oleoides,
Armeria majellensis, Gentiana verna, Edraianthus Kitaibelii, Ramondia
Nathaliae, Globularia bellidifolia. Thymus Boissieri, Pedicularis orthantha
(= P. regis Ferdinandu, Asperula Dörfleri, Galium anisophyllum, Antennaria
dioica, Aster alpinus i Achülea Aizoon.


Jedan vrlo lepo razvijen individuum asocijacije Potentilla speciosa-
Mimiartia graminifolia iz iste sveze zabeležen je na Korabu (Šilo Vert) u
visini od 2.000 m. Tu na jednoj gotovo okomitoj steni, okrenutoj prema
istoku, ali zaštićenoj od severnih i istočnih vetrova suprotnim grebenom, u
zajednici rastu: Potentilla speciosa, Saxifraga Aizoon f. brevifolia, Minuartia
elandestina. Anthyllis aurea, Saxifraga coriophylla, S. porophylla,
Carex laevis, Dianthus silvestris. Asyneuma limonifolium, Dianthus integer,
Achülea holosericea, A. Fraasii, Koeleria eriostachya, Athamanta
Haynaldii, Thymus albanus, Uraba elongata, Sedum atratum i Sesleria sp.
Ponegde, na pr. ispod vrha Kepi-Bar (Korab) na jugo-zapadnoj ekspoziciji,
njima se pridružuju: Asplenium fissum, A. ruta muraria, Edraianthus
graminifolius i dr. vrste, što omogućava da se ove grupacije donekle povezu
sa ascijacijom Asplenietum fissi Horvat sa Dinarskih planina (2 i 3).


Planinske biljne zajednice na krečnjačkim stenama izloženim jakome
vetru nešto su drugačijeg sastava. U njima u velikoj množini dolaze vrste:


Potentilla apennina, Dryas octopetala, Saxifraga coriophylla, S. scardica,
dok vrste Potentilla speciosa kao i većeg broja ostalih vrsta iz prethodnih
grupacija nestaje. Na Koritniku se u njima nalazi Valeriana
Pančićii, koja u kombinaciji sa još nekim vrstama jako potseća na slične
grupacije u Prokletijama (Rudsky , 11).


Ogromna točila, koja postaju raspadanjem i rušenjem visokih
krečnjačkih otseka, na izgled često sasvim gola, u stvari također imaju
svoju vegetaciju. Nekoliko biljnih asocijacija, koje ju izgrađuju, pripadaju
dvema svezama reda Thlaspeetalia rotundifolia Br. BI. i razlikuju
se u svojim zahtevima na vlažnost i na stepen pokretljivosti točila. Tako,
u krečnjačkim delovima Koraba, Šar-planine (Ljuboten, Turčin) i na
Koritniku suva, jako nagnuta, pokretljiva točila u subalpinskom pojasu
nastanjuju u glavnom sastojci asocijacija iz sveze Thlaspeion rotundifolii
Br. BI., od kojih se ističu tri: asoc. Drypetum-Linnaeanae. asoc. vrsta


612