DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 99/1938 str. 17 <-- 17 --> PDF |
XL ZASTUPANJE ŠUMSKE PRIVREDE U KOMORAMA. Prigodom konstituisaiija Poljoprivredne komore ^Skopske banovine izab´ran Je šamar g. Ing. L ] u b o m i r M a r 1< o v i ^^^^^^^^ u Skoplju i član i delegat Udruženja za predsjednika iste Poljoprivredne komore. Delegati J. Š. U. u svima Poljoprivrednim komorama podnosili su redovito svoje izvještaje, nakon svakoga zasjedanja komore o prealozima i poticajima sa svoje strane i o svemu čime su se komorsRa vijeca bavila, a u vezi je sa šumarstvom. XIL PROPAGANDA ŠUMARSTVA Red u šumama, mir u dušama!... to treba da je geslo sviju propagandističkih djelovanja i nastojanja našega udruženja. Ogronine površine gologa kamenitog krša, mogućnost da se gotovo sva naša brda. pretvore u gole kamenjare, a naročito činjenica, da ni na kršu dosada nismo uspjeli prirastom novopošumljenih površina nadjačati porast i rasprostiranje novih pustinja, napunja nemirom i strepnjom duše naše. Navala je na postojeće šume velika i bezobzirna. Nisu od nje isključene ni držav. šume ni šume najuređenijih naših samoupravnih šumskih zajednica, gdje postoje i izrađeni privredni planovi, organizovana uprava i čuvanje. Nestaje šuma i sa privatnih šumsldh posjeda ili se šume degradiraju promjenom kvahteta šumskih sastojina na gore. Nijesu rijetki slučajevi, da se čitavom sječom ponajstrmijim stranama naših bregova sijeku i čiste bukove sastojine na posjedima i onih šumoposjednika, koji su se do nedavno ponosili uzornim i racijonalnim šumskim gospodarenjem. U dosada najšumovitijim predjelima naše države vrši se na veliko uzurpacija šumskih površina, šuma se krči i tlo privodi drugoj vrsti kulture, a često je posve sigurno, da svuda neće strmo tlo ostati! na svojem mjestu, već će se doskora početi niz brdo puzati, početi će se praviti bujične vododerine i prijetiti zatorom ravničkom kulturnom tlu, prometnim sredstvima, pa i samim ljudskim naseljima. Sve se to događa pred očima svi´ju nas, vidi se to i zapaža, ali se na to gleda fatalizmom jednoga doba, koje je do zasićenosti ispunjeno zbivanjem svakovrsnih paradoksa, nepojmljivim promjenama vrijednosti moralne i materijalne prirode. Opća pometenost individualna sebičnost, staleška tjesnogrudnost i kratkovidnost ne daju da na vodstvo prilika i stvari dođe prava ljudska misao, toliko racionahstička, a toliko ujedno i idealistička, kako to odgovara i sadanjoj potrebi pojedinca čovjeka } trajnim interesima dugovječnih ljudskih zajednica. Šume i šumarstvo najteže podnose takva vremena poremećaja i previranje medu ljudima.. 1 duše se šumara s pravom napunjaju nemirom, jer šumari i predobro znaju, da su zakoni prirode vječni i nepromjenljivi, pa da pogriješaka, što ih počini jedno ovakovo doba nije moguće ispraviti u prve dane odmah iza probudenja iz kaosa. Za ispravke velikih grešaka potrebni su dugi vremenski periodi čitavih gospodarstvenih ophodnja (turnusa) pa stoga uznemireni šumari treba da dižu sve jače svoj glas, da se preokret na bolje pripravlja i što se šumarstva tiče odmah ravno iz kaosa v.^n na čistac, kako ne bi šume ponovno plaćale i u doba otirježnjivanja i časova slabosti duše, koja vidcći najedanput pred sobom nepregledno mnoštvo neodgodivih zadataka posumnja, da bi se svi oni na vrijcnic niogli riješiti samim sredjenim novim stvaranjem. 18 |